EU neće ponoviti grešku iz 2004. 1Foto: Fonet/EU

Određivanje datuma ili oročavanje ulaska Srbije u EU, koje je zatražio predsednik Aleksandar Vučić u Briselu, ništa ne znači bez ozbiljnijeg rada sa obe strane, kažu za Danas diplomatski izbori u Briselu i Beogradu.

Interne reforme u Srbiji moraju da budu potporni stub političkog zahteva koji je izrekao Vučić, i njima Beograd mora odmah da počne da se bavi, kako EU ne bi imala osnova za ignorisanje napretka kada se briselska administracija ponovo bude okrenula Zapadnom Balkanu, smatraju naši sagovornici. Da se ozbiljno nije radilo i na jednoj i na drugoj strani, govori broj otvorenih poglavlja, od početka pregovora, deset od 2015. Sada je jasno da Beograd neće ispuniti svoj plan iz Uvodne izjave date pred početak pregovora, da do 2018. harmonizuje svoj zakonodavni okvir sa evropskim, a pitanje je i da li će ispuniti i plan da do 2018. otvori sva poglavlja. Za Srbiju se otvara mogućnost da u narednim godinama, dok se Brisel bude bavio Bregzitom, radi na pregovaračkim pozicijama i akcionim planovima za preostala poglavlja i tako nametne novi tempo integracija.

Da treba ozbiljno raditi smatra i Tanja Fajon, poslanica grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu. Ona za Danas kaže da zahtev o „ubrzanom pristupu“ Srbije koje je Vučić uputio Federiki Mogerini, visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku i bezbednost, „vidi kao želju i spremnost da se ceo proces ubrza i da državljani Srbije dobiju što jasniju perspektivu u tom smislu“.

– Cenim spremnost Srbije da uradi što više na putu prema EU, ali u isto vreme ističem da samo slova na papiru i izjave na visokim susretima nisu dovoljni. Slažem se da čitav region Zapadnog Balkana treba što pre da postane deo EU porodice, međutim očekujem i od Srbije i ostalih država u regiji naporan rad na području vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i slobodu medija. Na kraju krajeva, integracija u EU je proces čiji cilj je upravo transformacija društva nabolje, a ne konačni cilj koji treba što pre ispuniti po svaku cenu, ukazuje naša sagovornica.

Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji za Danas kaže da Vučićev zahtev ide u pravom smeru jer davanje vremenskog okvira umnogome pomaže proces reformi. „Sam datum bez obavljenih reformi neće puno značiti, jer protokom vremena niko neće postati član. To je dvosmeran proces“, kaže Međak.

Na pitanje koliko je realno da nam EU sada da datum, on odgovara da sada to nije realno. „Traženje datuma vidim kao uvertiru za 2019. kada se i sama EU obavezala da će se posle Bregzita baviti proširenjem. Dakle, posle Bregzita bi možda mogli da očekujemo datum, koji bi nam bio vetar u leđa za reforme, ali i promena dosadašnje dinamike, odnosno otvaranje po dva poglavlja po međuvladinoj konferenciji. Ukoliko EU da taj datum, pod uslovom da uradimo to, to i to, onda bi i sebe obavezala da bude brža u procesima koje ona mora da obavi – objašnjava Međak.

Sena Marić, viša istraživačica Centra za evropske politike, misli da EU neće nikad više ponoviti grešku napravljenu tokom procesa proširenja 2004. kada je obećala i odredila datum ulaska državama uprkos preostalim nerešenim pitanjima – na primer, ishod neuspelog ujedinjenja Kipra. „Kao posledica tog rešenja, Kipar je danas ostao podeljen, budući da je izvesno članstvo u EU znatno promenilo i uticalo na poziciju grčke strane. EU sigurno neće dati konkretan datum, ali bi mogla da predoči koji je realan vremenski period za koji smatra da će Srbija usaglasiti svoje zakonodavstvo i ispuniti sve uslove za članstvo u EU, kao što je Komisija to učinila 2011. u svom mišljenju o aplikaciji Srbije za članstvo u EU“, navodi ona.

Kako dodaje, ranije je bilo govora da ciljamo 2020, kada se formira nova Komisija i planira budžet EU za narednih sedam godina. „Pošto taj rok sad sigurno propuštamo, mislim da je realno da ciljamo 2027. Do tada naši politički predstavnici bi više trebalo da se bave sobom, tj. stanju „kod kuće“, jer iako 10 godina deluje mnogo, imamo još dosta posla da uradimo ako želimo i da imamo koristi od članstva u EU“, zaključuje ona.

Aleksandar Crkvenjakov, predsednik odbora za spoljne poslove i evropske integracije DS, za naš list navodi da Vučićeva izjava govori o nerazumevanju evropskih integracija, kao i same EU.

– Umesto što tretira to pitanje kao da je ispunjavanje domaćih zadataka, a ne uvođenje reda i standarda u našoj zemlji, predsednik bi trebalo da odgovori na pitanje zašto je Srbija danas toliko daleko od standarda demokratije, privrede, pravosuđa… koji su uobičajeni u EU? Bez zatvorenih poglavlja, sa velikom većinom koje tek treba da se otvore, Srbija samoj sebi izmiče cilj, a to je već pet godina zona apsolutne odgovornosti Aleksandra Vučića – ukazuje on.

O „guskama kroz maglu“

Predsednik Srbije je, podsetimo, od Mogerini tražio da se ubrza postupak ulaska Srbije u članstvo Unije i da tačno utvrdi – „oroči“ datum za ulazak. Vučić je rekao da Srbija više ne može ići „kao neke guske kroz maglu“ koje znaju da će jednog dana stići do cilja, ali ne znaju tačno kojim putem i kad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari