Evropa pooštrila kritike zbog slučaja Savamala 1Foto: Stanislav Milojković

“Evropski parlament poziva srpske vlasti da ispitaju prekomernu upotrebu sile od strane policije prema građanima, uzima u obzir sa zabrinutošću kontroverzne događaje u beogradskom kvartu Savamala.

Sa naročitim osvrtom na uništavanje privatne imovine i poziva na brzo razrešenje tog slučaja i na punu saradnju sa pravosudnim vlastima u istrazi, kako bi se odgovorni priveli pravdi”, navodi se u kompromisnim amandmanima na nacrt izveštaja o Srbiji Dejvida Mekalistera, izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. U dokumentu u koji je Danas imao uvid na srpske zvaničnike se takođe apeluje da se uzdrže od optužbi i „neutemeljenih političkih napada na račun zaštitnika građana“, kao i da „u potpunosti štite nezavisnost regulatornih tela“, uz ponovno isticanje zabrinutosti za „napade na kritički nastrojene medije i novinare“.

Podsetimo, ove godine je na nacrt Mekalisterovog izveštaja bilo podneto rekordnih 325 amandmana, a konačna rezolucija o Srbiji biće usvojena sredinom marta na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u Strazburu.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, objašnjava za Danas da većina amandmana koji su ušli u kompromis dolaze od poslanika koji dobro poznaju prilike u Srbiji, a pripadaju različitim grupama u EP, te da su poslanici, između ostalog, iskoristili 13 prispelih amandmana da bi dopunili član 10 rezolucije koji se tiče vladavine prava, a čiji se jedan deo odnosi na Savamalu.

„Amandman poslanika Evropske narodne partije i predsednika Delegacije EP za saradnju sa Srbijom, Eduarda Kukana, koji poziva vlasti da se što pre pozabave slučajevima prekomerne upotrebe sile od strane policije protiv građana, našao se u novom članu. Sam stav ovog člana koji se odnosi na slučaj Savamala dopunjen je naglašavanjem da se u ovom slučaju radi o rušenju privatnog vlasništva, i poziva se na njihovu brzu istragu i razjašnjenje ovog slučaja kao i na punu saradnju sa pravosudnim organima. Ovaj deo stava proistekao je iz amandmana koji su podneli Evropski Zeleni Urlike Lunaček i Igor Šoltes“, napominje naš sagovornik.

Kako ukazuje Štiplija, evropski parlamentarci u članu 11, koji se bavi radom Narodne skupštine, ostaju zabrinuti zbog čestog korišćenja hitnih postupaka u radu parlamenta, naglašavaju značaj Nacionalnog konventa o EU, a žale zbog nemogućnosti da šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Davenport predstavi Izveštaj EK pred poslanicima, uz poziv Skupštini da mu to omogući. „Član koji se ticao rada nezavisnih kontrolnih institucija, dopunjen je tako da se odnosi na sve postojeće institucije. Poziva se Vlada da u potpunosti zaštiti nezavisnost ovih regulatornih tela, da pruži punu političku i administrativnu podršku za svoj rad i da osigura postupanje po njihovim preporuka. Ovaj poziv na postupanje po preporukama regulatornih tela došao je preko čak šest podnetih amandmana, koje je poslalo više od 10 poslanika. Takođe pozivaju se vlasti da se uzdrže od optužbi i neosnovanih političkih napada na dosadašnjeg ombudsmana“, precizira ovaj stručnjak za evropske integracije.

U kompromisnim amandmanima se izražava i zabrinutost zbog učešća nekih visokorangiranih srpskih zvaničnika na proslavi Dana Republike Srpske prošlog meseca, uz ocenu da se to kosi sa odlukama Ustavnog suda RS. U tom kontekstu, srpske vlasti pozivaju se da podrže ustavne reforme u BiH „kako bi se osnažio kapacitet te države da bude funkcionalna i da vodi pregovore sa EU o pridruživanju“.

Procedura u EP

Nemanja Todorović Štiplija objašnjava da praksa EP nalaže da se broj amandmana koji je podnesen na neki tekst rezolucije umanji dolaženjem do takozvanih kompromisnih amandmana. „Usaglašeni amandmani jesu amandmani koje je izvestilac, zajedno sa Sekretarijatom Spoljnopolitičkog odbora EP, sastavio od već prispelih amandmana, spajanjem ili sastavljanjem novih sa sličnom ili istom tematikom. Načelno, izvestilac se trudi da uključi što više amandmana različitih poslanika u rezoluciju. Time će rezolucija sigurno dobiti više glasova na narednom zasedanju Odbora na kojem će se glasati o amandmanima i o tekstu, ali i na plenarnoj sednici. Usaglašeni amandmani, po pravilu, imaju za posledicu povlačenje drugih amandmana na isti deo teksta. Svođenje svih amandmana na kompromisne ne znači potpuno isključivanje ostalih prispelih amandmana. Amandmani koji nisu ušli u kompromis brišu se sa liste, a oni koji su sadržajno ili sasvim drugačiji, te zahtevaju dopisivanje članova u okviru novog paragrafa rezolucije, o njima će se raspravljati na narednom zasedanju Odbora“, naglašava on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Ostavite odgovor na kiZZo fkV 1914 Odustani od odgovora