Poseta holandskog šefa diplomatije Maksima Ferhagena, najavljena za 21. jul, neće biti dovoljan razlog vlastima u Beogradu da usvoje rezoluciju o osudi zločina u Srebrenici koju su početkom ove godine inicirale Liga socijaldemokrata Vojvodine i Liberalno-demokratska partija.

S obzirom da nešto što bi trebalo da bude civilizacijska obaveza – da se jedna država ogradi od zločina koji je sud UN proglasio genocidom, a koji je jednim delom počinjen i u njeno ime – nije dovoljan argument srpskim političarima, postavilo se pitanje da li bi pragmatičan razlog lobiranja Holandije i omekšavanja njenog stava u cilju deblokade evropskih integracija Srbije bio dovoljno dobar za taj korak.

Četrnaest godina od ubistva oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, za šta je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine optužen i haški begunac Ratko Mladić, sagovornici Danasa iz aktuelne vlasti ili nisu upoznati i zainteresovani za tu temu, ili taj čin smatraju izlišnim pozivajući se na zločine koje su drugi počinili prema pripadnicima srpskog naroda. Ipak, ukoliko bi republički parlament usvojio takvu rezoluciju, Srbija bi se pridružila odluci Saveta Evrope, od 15. januara 2009, o ustanovljenju 11. jula kao Dana sećanja na žrtve srebreničkog genocida. Odmah nakon te odluke SE u srpski parlament stigla su dva predloga rezolucije – iz LSV i LDP. Međutim, njihovo uvrštanje u dnevni red nije zvanično razmatrano.

Takođe, u naporima da promeni stav Holandije kada je reč o deblokadi Prelaznog trgovinskog sporazuma i SSP, Srbija bi trebalo da vrši uticaj ne samo na holandsku vladu već i na tamošnje javno mnjenje, traumatizovano iskustvom holandskih vojnika iz Srebrenice, ocenio je nedavno za naš list profesor međunarodnog prava Vojin Dimitrijević.

Svetozar Čiplić, ministar za ljudska i manjinska prava, kaže za Danas da njegovo ministarstvo nema potrebu da pokreće temu o usvajanju rezolucije, „jer je ona već pokrenuta“.

– I pred Vladom i pred parlamentom je ta tema već pokrenuta i postoji predlog rezolucije – kaže Čiplić.

Komentarišući posetu holandskog ministra spoljnih poslova Beogradu, ali i predstojeće obeležavanje sećanja na žrtve genocida u Srebrenici 11. jula, Čiplić kaže da je postojanje rezolucije o osudi zločina u parlamentu već dovoljna činjenica.

– Predlog rezolucije u Skupštini Srbije deo je pozitivnih ocena koje su date Srbiji, kako od međunarodnih organizacija, tako i od vlada u regionu – zaključuje Čiplić.

Marko Karadžić, aktuelni državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, pre formiranja aktuelne Vlade je kao predstavnik LSV pisao predlog rezolucije. On kaže za Danas da bi „osuda zločina u Srebrenici jednim takvim dokumentom poslala jasan signal da Srbija brine o ljudskim pravima, da se ograđuje od zločina i da ga osuđuje“.

– To je, pre svega, važno u prevenciji budućih takvih događaja. Neophodno je suočavanje s prošlošću – kaže Karadžić.

Međutim, koalicioni kolega Dragan Marković Palma, predsednik Jedinstvene Srbije, kaže za Danas da ne bi trebalo usvajati nikakve rezolucije jer „to od nas niko ne traži“.

– A, šta ćemo sa srpskim žrtvama?. Zašto Hrvatska i BiH to isto ne urade za nas. A što se tiče Holandije, to su se druge zemlje EU dogovorile da oni budu ti koji će se javno protiviti, a u stvari su svi protiv deblokade SSP – uveren je Marković.

Poslanici i funkcioneri DS uglavnom nisu upoznati s tekstom rezolucije, pa ne mogu ni da komentarišu. Srđan Srećković, ministar za dijasporu i potpredsednik SPO, smatra da bi na svaki mogući način trebalo osuditi taj događaj, „zbog njegove veličine i kvarenja ugleda Srbije u svetu“.

– Usvajanje rezolucije je stvar političkog dogovora u vladajućoj koaliciji i svakako da i o tome možemo razgovarati – poručuje Srećković za Danas.

Podsetimo, predsednik Srbije Boris Tadić prisustvovao je 2005. komemoraciji u Srebrenici, na desetu godišnjicu tog zločina, i više puta se javno ogradio od tog zločina.

Izvinjenje građanima BiH

U tekstu rezolucije, koju predlaže LSV, 11. jul proglašava se za Dan sećanja na genocid u Srebrenici, ali i sećanje na sve ostale nevine žrtve poslednjih ratova na području bivše Jugoslavije. LSV traži da se u Beogradu izgradi spomen obeležje u znak pomena na žrtve, kao i da se ove istorijske činjenice unesu u nastavni program u Srbiji, kako bi se stvorilo okruženje u kome ne bi bilo moguće ponavljanje ovakvih zločina. U predlogu rezolucije LDP zahteva se od državnih organa „da poštuju međunarodne kodekse, kao i da se Srbija konačno suoči s prošlošću“. U obema se upućuje „iskreno izvinjenje i iskreno saučešće žrtvama i porodicama svih žrtava genocida u Srebrenici, kao i svim građanima Bosne i Hercegovine koji su žrtve zločina počinjenih u naše ime“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari