Gojković: U izveštaju EU primećene i pozitivne stvari i napredak 1Foto: FoNet/Ognjen Stevanović

Predsednica Narodne skupštine Srbije Maja Gojković govorila je na otvaranju sedme Plenarne sednice Nacionalnog konventa o EU o delu izveštaja EU o Srbiji, koji se odnosi na rad Skupštine Srbije, koji je izazvao pažnju javnosti.

Kako je saopštila Narodna skupština, Gojković je rekla da, kao što je ukazala prilikom sastanka sa šefom misije EU u Srbiji Semom Fabriciom, izveštaj sadrži određene političke ocene i dodala da ima i napomene na kojima se može raditi kako bi se unapredili određeni segmenti rada Narodne skupštine.

„Definisala sam skup smernica i mera, koji će unaprediti rad Parlamenta Srbije“, rekla je Gojković.

Ona je navela da se mere, koje želi da sprovede, tiču pre svega hitnog postupka prilikom predlaganja zakona, te dodala da je i do sada pozivala Vladu da ne predlaže Narodnoj skupštini zakone po hitnoj proceduri kada to nije neophodno, kao i da je tu naišla na razumevanje predsednice Vlade Ane Brnabić.

Gojković je naglasila, dodaje se u saopštenju, da za čak 16 akata u ovoj godini Narodna skupština nije prihvatila da ih razmatra po hitnom postupku i navela da je upotreba hitnih zakonodavnih procedura smanjena sa 65 odsto u 2016. godini na oko 44 odsto, koliko je u poslednjem izveštaju.

Kako je rekla, ipak smatra da je to još uvek visok procenat i da će u buduće razmatranja zakona sa oznakom hitnosti postupka biti moguće samo izuzetno, kako Poslovnik propisuje, i pre svega kada je reč o ratifikaciji važnih međunarodnih sporazuma i usled okolnosti koje nisu mogle da se predvide.

„Parlament tako više neće uzimati u obzir na razmatranje zakone po hitnom postupku, kada za to razlozi nisu očigledni, već će ih vraćati Vladi da uspostavi redovan postupak“, rekla je predsednica Skupštine.

Gojković je najavila da će Skupština Srbije veoma brzo, već u junu, raspravljati u plenumu o izveštajima nezavisnih regulatornih tela za 2018. godinu, i na taj način Narodna skupština će jasno pokazati da podržava i poštuje rad nezavisnih regulatornih tela i njihovu ulogu našem društvu.

Gojković je takođe ukazala da je sa praksom ulaganja većeg broja amandmana od strane vladajuće koalicije prestalo još u januaru ove godine, da to nije konstantovano u ovom izveštaju, iako smatra da je bilo prostora s obzirom da se izveštaj odnosi na period od  marta 2018. do marta 2019. godine.

„U razgovoru sa poslanicima koji su ih do tada podnosili, naglasili su da je to bio odgovor na opstrukciju rada parlamenta kroz praksu predlaganja stotina pa i hiljada amandmana od strane opozicije „briše se“ ili sličnih predloga bez suštinskog sadržaja“, rekla je Gojković.

Ona je podsetila da je Narodna skupština nailazila i na teškoće prilikom utvrđivanja dnevnog reda, budući da su poslanici opozicionih stranaka ulagali od 170 do 220 dopuna dnevnog reda bez suštinskog sadržaja i istakla da sa tim praksama mora da se prestane bez obzira iz kojih redova dolazila.

Gojković je istakla i da očekuje važne pomake prilikom razmatranja narednog predloga zakona o budžetu, kao najvažnijeg zakona u godini.

„Budžet, kao ključni zakon u godini biće razmotren samostalno, bez spajanja sa drugim tačkama dnevnog reda  i predložiću da rasprava o ovom važnom dokumentu umesto pet sati traje duplo duže za poslaničke grupe, što će biti prvi put posle 12 godina“, najavila je Gojković.

Predsednica Skupštine je naglasila da će snažno insistirati da odbori u Skupštini Srbije, u skladu sa Poslovnikom, uspostave redovnu praksu održavanja javnih slušanja, posebno kada je reč o sistemskim zakonima, kako bi stvorili mogućnosti da se najkvalitetnija rešenja ugrade u zakone.

„Zbog istine i građana važno je da ukažem da su u izveštaju primećene i pozitivne stvari i napredak. Tu mislim na činjenicu da je održavanje sednica na kojima poslanici postavljaju pitanja članovima Vlade učestalije, potom da je Parlament nastavio da održava debate o pregovaračkim pozicijama Srbije za poglavlja o pridruživanju EU, kao i razmene mišljenja sa Nacionalnim konventom o Evropskoj uniji“, rekla je Gojković.

Gojković je istovremeno primetila da, kada se govori o nadzornoj funkciji parlamenta nad izvršnom vlašću, u izveštaju je potpuno zanemaren rad odbora, odnosno činjenica da svi ministri dolaze i brane svoje izeštaje o radu pred resornim odborima koji kontrolišu njihov rad.

Podsetila je , navodi se u saopštenju, i da je više puta pozivala predstavnike manjeg dela opozicije koji bojkotuje deo rada Parlamenta, pre svega rad u plenumu, jer učestvuju u radu odbora, i u parlamentarnim delegacijama, da dođu kako bi razgovarali u Parlamentu o unapređenju rada.

„Nastaviću i dalje da pozivam sve šefove poslaničkih grupa da razgovramo o poboljšanju rada i kao i ovim merama“, rekla je Gojković i izrazila zadovoljstvo što se jedna poslanička grupa, kao i neki samostalni poslanici, koji su do sada bojkotovali rad u plenumu, vratili na zasedanja.

Gojković je istakla da je Parlament najbolje mesto da se razgovara i zahvalila na saradnji Nacionalnom konventu kao mreži organizacija civilnog društva, te ukazala da zajedno mogu da se „ispravljaju greške koje smo mi pravili, ili neki drugi pre nas“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari