Guskova: Kasno za dijalog o Kosovu 1Foto: Wikipedia

Ruska ekspertkinja za Balkan, istoričarka i inostrana članica SANU Jelena Guskova smatra da je poziv za unutrašnji dijalog o Kosovu „došao dosta kasno“ i predviđa da Srbija nikada neće biti primljena u Evropsku uniju (EU), ali da je potrebna u NATO savezu.

Ona je za Prvi program Radio Beograda izjavila da je poziv za unutrašnji dijalog o Kosovu došao „kada je toliko papira potpisano, kada je godinama trajao taj pregovarački proces, kada je sve pri kraju“ i upitla zašto o tome ne bi bio raspisan referendum?

I zašto uopšte referendum nije bio postavljen kao pitanje, i sada i ranije? Pažljivo sam gledala taj tekst Aleksandra Vučića, vašeg predsednika, i čitala između redova“, izjavila je Guskova.

„Vučić želi da bude realan, kako on kaže“, ocenila je Guskova, ali joj to „vrlo liči na pripremu javnosti za priznanje Kosova i izbacivanje Kosova i Metohije iz ustavne preambule, prebacivanje istorijske odgovornosti za predaju Kosova na javnost Srbije, društvene i političke organizacije i stranke“.

Guskova je sigurna da je došao jedan od poslednjih perioda u rešavanju kosovske krize i podseća da je još vlast Borisa Tadića krenula sa rešavanjem kosovskog pitanja.

Dokumenti Vikiliksa pokazali su da je Tadić već bio spreman da prihvati otcepljenje Kosova od Srbije, rekla je Guskova, koja tvrdi da je on još u julu 2007. godine izjavio da neće dozvoliti da Kosovo zasmeta naporima Srbije da se integriše u EU i NATO.

A onda je još otvorenije rekao, o čemu te američke depeše pišu, napominje Guskova, da je raščistio sam sa sobom i da je prihvatio da nezavisnost Kosova predstavlja neizbežnost.

Prema njenoj oceni, vlast koja je došla posle Tadića imala je šansu prvog dana da kaže: „Izvinite, prethodna vlast nešto je uradila sa Kosovom što nije naša želja, nije naš plan, mi ćemo stati i nećemo razgovarati o nezavisnosti Kosova i Metohije i nećemo voditi bilo kakve pregovore“.

„Oni ne samo da nisu to uradili, nego su prihvatili tekstove koje ni Tadić nije potpisao, a završili su pregovore i stavili svoje potpise i zbog toga su dobili neku pravnu osnovu“, ukazala je Guskova.

Ona je napominula i da je nedavno bila u Kosovskoj Mitrovici, gde je videla da je narod zabrinut, jer ih je „Beograd ostavio potpuno same sa kosovskim vlastima“

Osvrćući se detaljnije na Vučićev predlog, Guskova je objasnila da je „u korenima ove inicijative jedan u suštini dugotrajan problem koji dramatično opterećuje Srbiju u političkom, ekonomskom, bezbednosnom i svakom drugom smislu“.

„Zapostavljanje problema donelo bi još veće teškoće“, upozorila je Guskova, kojoj se „čini da je sada kasno da se, kako kaže Aleksandar Vučić, gleda u ogledalo da bi se videle rane i nedostaci“.

„Nemoguće ih je sada zalečiti, prešli ste crvenu liniju, sada se traži rešenje kada je sve rešeno. Postavljena je granica, potpisani su dokumenti, nema više srpske vlasti na Kosovu i Metohiji“, naglasila je Guskova.

Čini mi se da je dijalog zakasnio, ponovila je Guskova i konstatovala da sada sve liči na to da bi Vučić sada rekao: „Ja sam tražio dijalog, vi niste hteli, sada će za nas neko drugi odlučivati, Amerika, Evropa ili Ujedinjene nacije (UN)“.

Guskova smatra da je za srpske interese korisnije zamrzavanje srpsko-albanskog konflikta i ne veruje da u najavljenom „dijalogu neke političke stranke mogu doći do konsenzusa“, jer je to „sada nemoguće“.

„Znate šta – Kosovo je tek početak. Da li je Srbija zabrinuta za jug svoje zemlje? Tamo se prepremaju i snage za otcepljenje te teritorije. Isto tako, jedan deo Crne Gore i Makedonije“, predočila je Guskova.

„Greške prethodne vlasti produžila je i ova vlast. Toliko grešaka je napravila prema Kosovu i Metohiji da je prekasno da se od naroda sada traži neko novo rešenje“, naglasila je Guskova, ocenjujući da je „put za rešenje dosta sužen“.

„Jedino što je sada moguće je neka vrsta zamrzavanja tog pitanja i nepriznavanje nezavisnosti“, ponovila je Guskova.

Ona je, međutim, pozivajući se na dokumente Vikiliksa, ukazala da su Amerikanci razradili plan Strategija K1, čiji je cilj bio da se Beograd natera da prizna Kosovo, a da se to učini mirno, bez potresa i ozbiljnih posledica.

Navodeći da je taj plan imao četiri etape, koje je detaljno obrazložila, Guskova je konstatovala da to, sa nekom modifikacijom, „vrlo liči da se taj plan ostvaruje i sada“.

„Faktički sa tom incijativom predsednik Srbije je izašao posle posete Americi“, ocenila je Guskova i najavila da će, „čim bude priznata nezavisnost Kosova. odmah Albanci u Makedoniiji krenuti istim putem“.

„Isto tako na jugu Srbije i jedan deo Crne Gore“, smatra Guskova i upozorava da je, zbog toga, „priznavanje nezavisnosti Kosova vrlo opasno“.

Ona zna da niko od Vučića „neće tražiti da prizna nezavisnost Kosova, nego će to biti nekako kamuflirano u neku vrstu ugovora o dobrosusedstvu, neki ugovor o prijateljstvu balkanskih zemalja, regiona ili nešto drugo“.

„Naravno, dozvola da Albanci sa Kosova i Metohije imaju svoju stolicu, možda pola stolice, u UN“, dodala je Guskova i napomenula da je pitanje Kosova, osim toga, „samo jedan od uslova koja se sada postavlja srpskoj vlasti“.

„Sutra će biti zatraženo uvođenje sankcija Rusiji na putu Srbije prema EU i NATO. Vlast će to obavezno ostvarivati“, rekla je Guskova.

„Vaša vlast ima kratak rok, koji je postavio Vašington. Ona vrlo brzo treba da reši to pitanje, da bi posle toga odmah prešla na pitanje približavanja NATO“, procenila je Guskova.

„Oni vas nikad neće primiti u sastav EU, ali u NATO ste potrebni“, tvrdi Guskova, koja misli da „zbog toga vlast ne zna šta da radi“.

Prema njenim rečima, „za ovu vlast nije pitanje kako da reši pitanje Srba na Kosovu, nego kako da narodu objasni gubitak toga kraja“.

„Kako da u neku formu obuče to, da odmah ne shvate da to znači nezavisnost, objasnila je Guskova.

Upitana da li Rusija možda ima neki plan, predlog ili rešenje, Guskova je uzvratila da bi Moskva, „ako bi vaše vlasti pitale rusku vlast“, verovatno odgovorila koje je najbolje rešenje.

„Rusija je uvek govorila: ‘Kosovo je vaša teritorija i Srbija je sada odgovorna za sve što radi sa tom teritorijom'“, rekla je Guskova, što znači da „ona ima mogućnost i pravo i tu teritoriju da pokloni, da odvoji, da proda i da uradi bilo šta“.

„Rusija je uvek bila protiv nezavisnosti Kosova i Metohije, ali je rekla srpskoj vlasti: ‘Ako vi odlučite da sprovedete nezavisnost Kosova, mi ćemo to prihvatiti'“, prenela je Guskova.

Sada Rusija faktički drži front u Savetu bezbednosti i uvek govori da neće priznati nezavisnost Kosova, istakla je Guskova, ali ako Beograd to odluči, Rusija će to prihvatiti.

Upitana o međusobnom poverenju zvaničnika Beograda i Moskve, ona je odgovorila da „poverenja ima – nema“, kada je reč o nekoj zajedničkoj strategiji šta je Rusiji važno na Balkanu i šta je Srbiji važno, kakav je taj put Srbije između EU i Rusije.

„Rusija ne vidi da Beograd pravi strategiju gde Rusija igra glavnu ulogu, do sada postoji samo balansiranje između Zapada, Vašingtona, NATO, EU i Rusije“, ocenila je Guskova.

„Međutim, naša prognoza ipak je da će sadašnja vlast Srbiju okrenuti prema EU i NATO mnogo brže nego što je očekivano“, ukazala je Guskova i napomenula da je ruska vlast sada svesna toga.

Na pitanje o statusu Ruskog humanitarnog centra u Nišu Guskova je odgovorila da su papiri taj centar odavno pripremljeni, ali da srpska strana već nekoliko godina ne potpisuje te papire.

„Međutim, postoje i druge činjenice: u vašoj vojnoj bazi Jug rade vojnici NATO… tako da to što se ne potpisuju papiri za Ruski centar u Nišu čini mi se da zabrana nije iz Beograda, nego iz Vašingtona i NATO“, rekla je Guskova.

Upitana šta se dešava sa isporukom ugovorene vojne opreme iz Rusije, Guskova je uzvratila da Srbija „ima paralelne vojne ugovore i sa Natovcima, isto tako o isporučivanju nekih vojnih automobila, tenkova i tako dalje…“

„To balansiranje pre svega zavisi od srpske, a ne od ruske strane. Ruska strana može da vam isporuči ugovoreno oružje za mesec dana“, zaključila je Guskova. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari