Hina: Vučić je alfa i omega političkog odlučivanja 1Foto: EPA/Nikos Arvanitidis

Većina događaja po kojima će se u Srbiji pamtiti 2017. godinu na izmaku dominantno je vezana uz ime samo jednog čoveka – lidera vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića i već osam meseci novog predsednika države, piše hrvatska agencija Hina u godišnjoj analizi.

Njegova politička, a nadasve medijska dominacija i kontinuirano poverenje više od polovine biračkog tela koje glasa, omogućili su mu da na predsedničkim izborima u aprilu svoju političku moć preseli iz kabineta premijera u fotelju šefa države, iako je dužnost predsednika više protokolarna. Pobedom na izborima s političke scene je eliminisao jednog od svojih stranačkih i političkih mentora Tomislava Nikolića, dodelivši mu dužnost šefa do tada nepostojećeg Nacionalnog veća za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Hina ističe da je dolaskom na čelo države Vučić praktički pokrio obe dužnosti, ostajući alfa i omega političkog odlučivanja, mada je mandat na čelu izvršne vlasti poverio Ani Brnabić (41), koja je tako postala prva premijerka u istoriji Srbije i prva deklarisana pripadnica LGBT populacije na čelu vlade. Njena stvarna uloga i autonomija u izvršnoj vlasti za mnoge je u srpskoj političkoj javnosti upitna. Hina dalje piše da je Brnabić nedavno postala predmet podsmeha na društvenim mrežama kada je Vučić, kao šef države, bio domaćin trojici premijera balkanskih zemalja (Bugarske, Grčke i Rumunije), iako je zapravo trebalo da ih ugostiti Brnabić kao predsednica vlade.

„Ipak, izborom Brnabić za premijerku, koju je Vučić od samog početka kontrolisao, promenjen je i dominatno konzervativni imidž Srbije u svetu, ali ne i u suštini negativan odnos većine građana prema LGBT populaciji“, navodi se u godišnjoj analizi hrvatske agencije, prenosi N1.

Više očekivanog nego ostvarenog

Pogledaju li se optimističke prognoze i planovi iz 2016. činjenica je da se zvanični optimizam pretočio u manje ostvarenog u 2017. nego što se očekivalo.

Na ekonomskom planu Srbija je uspela da stabilizuje javne finansije i time znatno smanji projekcije deficita u budžetu za 2018. Ipak, u 2017. nije dosegnut predviđeni rast bruto društvenog proizvoda. Trend rasta bio je oko tri posto, ali je na kraju stao na oko dva posto, što ekonomski analitičari pripisuju sušnoj godini i lošem upravljanju Elektroprivredom Srbije.

Taj trend se reflektovao i na ukupan rast privrede, koji se u Srbiji u 2017. i 2018. procenjuje na oko tri posto. U poređenju sa zemljama u srednjoj i istočnoj Evropi taj rast je oko 4,5 posto, što znači da je Srbija znatno sporija od država s kojima se može porediti.

Činjenica je i da javni dug počinje da pada, ali je i dalje veoma visok u odnosu prema ukupnom BDP-u. Državni Fiskalni savet procenjuje da je plan smanjenja javnog duga države na ispod 60 posto BDP-a u iduće tri godine realan i da će 2017. završiti sa oko 65 posto. Prema poslednjim podacima od 31. novembra

2017. javni dug Srbije iznosi 23,7 milijardi evra. Poređenja radi, javni dug je na kraju 2000. bio 14,17 milijardi evra ili 20,2 posto BDP, 2008. 8,78 milijardi, a od 2012. do 2015. porastao je za skoro 20 posto – na 74,7 posto BDP-a.

Premijerka Ana Brnabić saopštila je da Srbija za 10 meseci 2017. beleži neto priliv direktnih stranih investicija “od 1,994 milijarde evra ili za 26,4 posto više nego u istom periodu 2016.”

Srbija je u međuvremenu s pozitivnom ocenom prošla i osmu reviziju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za aranžman iz predostrožnosti, iz kojeg vlada ne namerava da povuče odobrenih 1,2 milijarde evra, ali je dobila zeleno svetlo da može povećati penzije i plate u javnom sektoru, umanjene pre dve godine zbog fiskalne konsolidacije. Istovremeno, vlada je pod povremenim pritiskom penzionera i sindikata da vrati penzije i plate na iznose koje su bili pre početka reformi, ali je ti pritisci ne mogu ugroziti.

Put ka EU sporiji od planiranog

Srbija se na izmaku 2017. suočava i sa spoznajom da su neostvarive prognoze iz 2014. kada je, preuzimajući vladu, tadašnji premijer Aleksandar Vučić govorio kako će „za dve, a najduže četiri godine” građani osetiti blagodati teških reformi i već 2018. spremno stati pred ulazna vrata EU.

Na putu evrointegracija Srbija je u međuvremenu samoj sebi postavila prepreke ili ih nije dovoljno brzo i efikasno preskakala, navodi Hina.

Dosad je otvoreno ukupno 12 poglavlja, a pre kraja 2017. Beograd je očekivao i otvaranje poglavlja 33 – o finansijama, ali za to nije dobio saglasnost Hrvatske, Francuske, Švedske, Nemačke i Velike Britanije, koje su nezadovoljne sporim i neadekvatnim sprovođenjem akcionog plana za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i reformi pravosuđa.

Na to je, tokom poslednje međuvladine konferencije početkom decembra, ukazao i poverenik EU za susedsku politiku i pridruživanje Johanes Han. “Srbija mora ostvariti napredak u nezavisnosti sudstva, slobodi izražavanja, medijima, pravima nacionalnih manjina, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i pranje novca”, poručio je Han.

I Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) svojim je istraživanjem potvrdilo utemeljenost primedbi iz EU. Konstatovano je da se “broj pritisaka državnih zvaničnika, političara i drugih moćnika povećao” na medije koji su kritički usmereni prema vlasti. Zabeleženi su takođe i slučajevi diskriminisanja pojedinih medija, kojima je bilo onemogućeno i zabranjeno izveštavanje s nekih mesta i događaja ili su im predstavnici vlasti, na različitim nivoima, odbijali da odgovore na pitanja.

Iste koordinate spoljne politike

Srbija je i u 2017. spoljnu politiku temeljila na agendi evrointegracija, nastojeći da održi što čvršće političke i privredne veze s Rusijom i Kinom, a nešto manje uspešno i sa SAD-om.

Godinu na izmaku obeležila je nedavna trodnevna poseta predsednika Vučića Moskvi, odakle se vratio s nekoliko povoljnih vesti, na primer da će Rusija Srbiji osigurati dodatno snabdevanje gasom, a razmatra se mogućnost uključivanja Srbije u gasovod Turski tok. Vučić je navodno dobio i zeleno svetlo Rusije kao proizvođača da s Belorusijom pregovara o kupovini raketnog sistema S-300, ali deo dogovora o vojno-tehničkoj saradnji ostao je izvan uvida javnosti.

Izvesno je pak da će Rusija u međunarodnim odnosima nastaviti da drži stranu Srbiji oko Kosova i spremna je kao posrednik da sedne za pregovarački sto kao politička protivteža ako kosovski Albanci uspeju u pregovore s Beogradom da uključe SAD.

Kosovo, kako god se nastavio dijalog, Srbiji i dalje ostaje ‘kamen u cipeli’ na putu kao EU, jer Brisel sve glasnije uslovljava Beograd da s Prištinom postigne i do kraja 2019. potpiše “pravno obvezujući sporazum”. Za sada nema naznaka šta bi taj dokument zapravo značio i određivao u međusobnim odnosima, jer Beograd insistira da ni pod kojim uslovima neće priznati nezavisnost Kosova i saglasiti se s njegovim članstvom u UN-u.

Posrtanja u regionu, tenzije sa susedima

Beograd ima mnogo toga da popravi i u vezama s ostatkom regiona jer se, pre svega sa Sarajevom i Zagrebom, odnosi u poslednje vreme svode na toplo-hladno i stalne napetosti. Zato je teško naći dovoljno neoborivih argumenata da je Srbija stub stabilnosti u regionu, što njeni najviši zvaničnici često potenciraju u međunarodnim kontaktima, navodi se u analizi Hine.

Uzajamno teških reči ne manjka pa se i ranije postignuti napredak u građenju poverenja i saradnji vraća unazad. Tako ni Deklaracija o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, koju su 2016. potpisali predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tada srpski premijer Aleksandar Vučić ni u 2017. nije dostigla očekivane rezultate.

Prisustvujući Vučićevoj inauguraciji u Beogradu, Grabar Kitarović je rekla da očekuje da se odnosi Zagreba i Beograda ubuduće mogu značajno poboljšati. Najavljena je i Vučićeva poseta Zagrebu u decembru, ali su obe strane posle povišenih tenzija zbog različitog tumačenja ratne prošlosti shvatile kako bi ipak bilo bolje taj susret odgoditi za neke mirnije dane.

Početak decembra obeležila je poseta članova Predsedništva BiH Beogradu. Na taj susret pala je sena nakon incidenta u kojem je bošnjački član Bakir Izetbegović na konferenciji negirao dogovor o zajedničkom stavu o Kosovu, navodno usaglašenom na sastanku trojke iz BiH s Vučićem.

U 2017. sevale su varnice i u odnosima Beograda i Skoplja pa je izbio diplomatski skandal kad je Srbija u avgustu povukla svoje diplomatske predstavnike iz Skoplja zbog stava Makedonije o statusu Kosova u UNESCO-u. Taj spor je izglađen posle dolaska makedonskog premijera Zorana Zaeva u Beograd krajem novembra.

Borba za Beograd Srbiju na proleće 2018. čekaju važni izbori – za Skupštinu Grada Beograda i gradonačelnika prestonice. „Biće to svojevrstan test za Vučićeve naprednjake i vladajuću koaliciju jer aktualnu gradsku vlast prate brojne afere i mnogo je argumenata koji nisu na strani sadašnjeg gradonačelnika Siniše Malog i njegovih saradnika“, piše Hina.

To glasanje će najverovatnije biti prilika za istovremeno ponovno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, drugih u poslednje dve godine, a trećih od 2012. kada su Vučić i Srpska napredna stranka preuzeli vlast.

Sličan je scenario bio i 2014. kad su, istovremeno sa izborima u Beogradu, bili raspisani i parlamentarni izbori na kojima je današnja vladajuća koalicija uverljivo pobedila.

Ako Vučić proceni da je naprednjacima vlast u Beogradu ugrožena više nego što se sad čini “pozajmiće” im svoj lik i delo i snažno stati na čelo njihove liste kako bi svojim rejtingom od birača pokušao da kupi podršku i dodatne mandate za SNS u Beogradu.

Neporecivo je da Vučić i koalicija predvođena naprednjacima sada imaju suverenu vlast u parlamentu i većini opština i gradova širom Srbije. Ali, treba imati u vidu da im to i nije naročito teško jer nasuprot sebe imaju posvađanu, tromu i bezidejnu opoziicju, dodatno marginalizovanu i osporavanu u provladinim medijima.

U svakom slučaju, Srbija će i na domaćem i na međunarodnom planu imati brojne izazove – od daljnjeg stabiliziranja javnih finansija, procesa evrointegracija, dijaloga o normalizaciji s Kosovom do popravljanje odnosa s Zagrebom i Sarajevom pa je, po svemu sudeći, čeka bar jednako teška godina kao što je bila 2017.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari