Ivan Karić: Imamo kadrove za "ekološko" ministarstvo 1Foto: Medija centar

Najvažnije pitanje je da li će Vlada prihvatiti brigu o životnoj sredini kao strateško opredeljenje, kaže Ivan Karić, predsednik stranke Zeleni Srbije i poslanik Skupštine Srbije.

 Ovo je bio njegov odgovor na pitanje Danasa da li ima saznanja da će Vlada Srbije u bliskoj budućnosti dobiti ministarstvo ekologije i da li se u „ekološkim“ krugovima spekuliše ko bi mogao da bude novi ministar.

– Ono što smo čuli u ekspozeu premijera Aleksandra Vučića, govori o tome da će ova Vlada misliti o životnoj sredini. Zeleni Srbije su podržali novu Vladu, posebno deo ekspozea koji se odnosi na realnost klimatskih promena, upravljanje rizicima, zaštiti životne sredine i energetske stabilnosti. Politička težnja Zelenih u Srbiji jeste uspostavljanje posebnog ministarstva zaštite životne sredine i prirodne resurse, jer u ukupnim pregovorima sa EU životna sredina čini trećinu svih obaveza Srbije. Spekulacije o tome ko bi mogao da bude resorni ministar su se do sada uvek pokazale neproduktivne i netačne, tako da na to ne obraćam pažnju.

* Da Vi lično vodite poseban resor za ekologiju u Vladi, šta biste prvo učinili? Da li smatrate da bi ovaj resor morao da vodi neko iz „zelenih“ stranaka ili pokreta, ili to može da bude nestranačka ličnost ili pak ministar iz vladajuće koalicije?

– Zeleni Srbije su partija koja ima spremne kadrove za uspešno vođenje „ekološkog“ ministarstva. Potrebno je ustanoviti stabilan, transparentan i trajan sistem finansiranja upravljanja životnom sredinom. Osnovati Fond za životnu sredinu, pomoću kojeg bi se efikasno upravljalo sredstvima namenjenih zaštiti životne sredine, poštovanje principa „zagađivač plaća“ i transparentno trošenje namenskih sredstava za potrebe zaštite i unapređenja životne sredine.
Za Zelene najveći problem predstavljaju otpad i otpadne vode. Primenom cirkularne, odnosno kružne ekonomije mogli bismo obezbediti nova radna mesta u ovim sektorima. Imamo oko 4.000 neuređenih deponija širom zemlje, a na neprikupljenom otpadu država godišnje izgubi oko 100 miliona evra. Sektor voda se nalazi u alarmantnom stanju, jer smo na dnu lestvice evropskih zemalja u pogledu komunalne infrastrukture, a procenat tretiranja otpadnih voda je manji od 10 odsto. Zato Zeleni Srbije predlažu da se što pre krene sa realizacijom velikih infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadnim vodama i izgradnjom kolektora za prečišćavanje otpadnih voda.

* Tvrdi se da će nesređenost u oblasti zaštite prirodne sredine biti velika prepreka u pregovorima Srbije i EU? Zašto?

– Životna sredina je najskuplja i najzahtevnija oblast na putu ka EU, ali i na putu ka tome da postanemo zdravo i čisto mesto za život. Treba da se uskladi više od jedne trećine propisa u oblasti životne sredine. Poslednjih par godina životna sredina je smeštena u okviru drugih ministarstava, što se u praksi nije pokazalo kao najbolje rešenje. Ogroman problem predstavlja otpad, divlje deponije i opasan otpad u čijem sektoru je neophodno uspostaviti efikasan sistem za održivo upravljanje. Grad Beograd je jedini glavni grad u Evropi koji svoje otpadne vode direktno ispušta u Dunav i Savu, bez ikakvog prethodnog tretiranja.
Klimatske promene su realnost sa čijim se posledicama već suočavamo, a ublažavanje posledica klimatskih promena predstavlja prioritet EU.. Zbog toga nas očekuje ogroman i dugotrajan posao u prilagođavanju i adaptacijama na klimatske promene, smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanju udela obnovljivih izvora energije i primene energetske efikasnosti. Međutim, za Zelene svaki ovaj problem predstavlja i priliku za otvaranje zelenih radnih mesta i korak ka ekonomskom oporavku Srbije.

* Očekujete li da bi EU, kao i u slučaju Hrvatske, mogla uslovno da odloži primenu ekoloških standarda za 10 ili 12 godina i u Srbiji?

– Poglavlje 27 je svim državama u procesu pristupanja EU predstavljalo jedan od najvećih izazova. Zbog toga i primena propisa i standarda traje i po nekoliko godina nakon primanja u EU. U pitanju su ogromni tehnički i tehnološki kapaciteti, kao i ogromna finansijska ulaganja, koja će Srbija jako teško uspeti da obezbedi za kratko vreme. Zbog toga će sprovođenje direktiva EU u ovoj oblasti biti otežano. Sa druge strane ovo nikako ne sme biti izgovor da ne činimo ništa u popravljanju stanja u ovoj oblasti. Ovo nije samo pitanje ulaska u EU, nego pre svega pitanje odgovornosti prema našoj deci i zemlji, da ekološku situaciju dovedemo u normalu i zaštitimo naše građane i prirodu. Pomisao o odlaganju primene standarda može biti pogubna u situaciji kada nam se ekološki akcidenti redovno dešavaju.

* Tokom pregovora, koliko se novac iz fondova EU očekuje za ekologiju?

– Poglavlje 27 je jedno od najsloženijih i najskupljih, jer je životna sredina jedna od najzahtevnijih poglavlja u pregovorima sa EU. Predstoji nam dug i mukotrpan put i rad na ispunjavanju ciljeva i planova iz životne sredine. Ukupni troškovi aproksimacije su procenjeni na oko 10,5 milijardi evra. Najveći troškovi će biti u sektoru voda, oko 5,6 milijardi evra, zatim u sektoru za otpad oko 2,8 milijardi evra i sektoru za industrijsko zagađenje i buku – 1,3 milijarde evra. Značajan doprinos u realizaciji projekta predstavljaju bespovratna sredstva iz različitih EU fondova. Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija je od aprila 2014. dobila akreditaciju za samostalno korišćenje IPA fondova EU. Srbija će iz pretpristupnih fondova EU za period 2014-2020. dobiti 1,51 milijardu evra. Od 2014. do sada Srbija je iz IPA fondova u prethodnim godinama dobijala po oko 200 miliona evra godišnje.
Za realizaciju ovih sredstava potrebni su strateško planiranje i kvalitetni projekti. Zeleni Srbije smatraju da bi do otpočinjanja pregovora u okviru Poglavlja 27 trebalo izdvojiti samostalno ministarstvo, kako bi smo probleme rešavali brže i uspešnije, a Srbiju pre načinili zelenom, čistom i zdravom za kvalitetan život svih njenih građanki i građana.

Zelena transformacija

– Zeleni Srbije smatraju da je našoj državi neophodna zelena ekonomija i zelena industrijska transformacija. Otvaranjem zelenih radnih mesta u narednih 5 godina moglo bi da se zaposli 150.000 građana, u oblastima energetike, poljoprivrede, industrije, građevinarstva, proizvodnje i prerade hrane, turizma, trgovine, transporta, urbanizma, ekoloških inovacija i IT sektora, kaže Karić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari