Uporedo s predstavljanjem mera Vlade Srbije za izlazak iz ekonomske krize, sve su brojniji zahtevi opozicionih stranaka za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Opozicione stranke navode da je sada jasno da od obećanog dinamičnog ekonomskog rasta, smanjenja nezaposlenosti, ravnomernijeg regionalnog razvoja, povećanja standarda građana, smanjenja inflacije, povećanja penzija i socijalne sigurnosti građana nema ništa i da je zato potrebno izabrati novu, odgovorniju vladu.

Za razliku od opozicije koja ovih dana vaga učinke vladajuće koalicije, politički analitičari tvrde da je nerealno od Vlade tražiti da za devet meseci ispuni sva predizborna obećanja, i to još u vanrednim okolnostima, kakva je ekonomska kriza.

I sam premijer Mirko Cvetković tvrdi da je loše da se tokom krize održavaju izbori, jer ne doprinose stabilnosti zemlje, da je ovo vreme kad moraju da se povlače ozbiljni i odgovorni državni potezi, ali i da je vlada stabilna.

Mogućnost raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora prvi je spomenuo Tomislav Nikolić, predsednik Srpske napredne stranke koji je ocenio da je ekonomska situacija u zemlji ozbiljna i teška, da se Vlada Srbije ne snalazi u borbi protiv krize i da su zato izbori rešenje za izlazak zemlje iz takve situacije.

Nakon Nikolića sa zahtevom za raspisivanje izbora oglasio se i lider DSS-a Vojislav Koštunica.

– Ova vlada je gene rator krize i jedini izlaz je da odmah ode, pre nego što Srbiju dovede do prosjačkog štapa. Idu teška vremena i Srbija mora dobiti novu, sposobnu i odgovornu vladu koja će, umesto jalove propagande, pokrenuti unutrašnju obnovu i izvući zemlju iz teške krize. Zato su izbori nužni kao preduslov zaustavljanja urušavanja Srbije – smatra lider DSS-a.

Potpredsednik Srpske radikalne stranke Dragan Todorović, međutim, smatra da bi vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku predstavljali opterećenje za republički budžet, ali da su oni ipak najbolji način za rešavanje nagomilanih problema u državi.

– Svaki izbori su teret i trošak za državu. Ali je bolje nagomilane probleme i političke tenzije rešiti izborima nego na drugačiji način – kaže Todorović.

Poput radikala koji tvrde da su uvek spremni za izbore i LDP je, prema tvrdnji njenog lidera Čedomira Jovanovića, spremna za izbore. Za Jovanovića su, ipak, u uslovima ekonomske krize prevremeni izbori loše, iako ne i najgore rešenje.

– Dužni smo da pružimo priliku Vladi da realizuje paket ekonomskih mera, a zauzvrat od nje očekujemo da će biti spremna da, ukoliko izostane očekivani rezultat, vrati mandat građanima i zatraži raspisivanje vanrednih izbora – rekao je Jovanović.

Predstavnici ostalih stranaka u većini smatraju da vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku ne bi bili rešenje za izlazak iz ekonomske krize, i da bi bili neracionalan i loš potez. U DS-u kažu da se ova stranka ne pribojava prevremenih parlamentarnih izbora, ali da bi njihovo raspisivanje bilo „teška i bespotrebna avantura“ koja ne bi dovela do preraspodele snaga na političkoj sceni.

I šefica poslaničke grupe G17 plus u Skupštini Srbije Suzana Grubješićsmatra da je zalaganje SRS za održavanje izbora u cilju prevazilaženja ekonomskih problema neiskreno, „jer je i opozicija svesna da izbori ne bi doneli ništa novo i kvalitetno i da ne bi brže izvukli Srbiju iz krize“. I za SPS vanredni izbori ne bi bili politički racionalan potez, jer ne bi doveli do izlaska iz ekonomske krize, većdo njenog produbljivanja.

Marko Blagojević, direktor CESID-a, kaže da je legitimno pravio svake opozicije da traži raspisivanje izbora.

– Činjenica je, međutim, da izbori u ovom trenutku ne odgovaraju nikome, osim Nikolićevoj Srpskoj naprednoj stranci koja bi nakon izbora u parlamentu umesto sadašnjih 20 poslaničkih mesta imala 50. Srpska radikalna stranka bi umesto sadašnjih 60 imala možda 25 poslanika – kaže Blagojević.

Komentarišući izjave opozicionih lidera da Vlada nije ispunila nijedno predizborno obećanje, da je nezaposlenost sve veća, inflacija takođe, a socijalna sigurnost na najnižim granama, Blagojevićkaže da kad neka partija u predizbornoj kampanji nešto obećava, ona ima u vidu određen vremenski rok za ispunjenje tih obećanja.

– Ova vlada formirana je tek pre devet meseci, što je veoma kratak rok za realizaciju obećanja. Osim toga moraju se imati u vidu i vanredne okolnosti u kojima ova vlada radi, a to je dosad nezapamćena ekonomska kriza – naglašava Marko Blagojević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari