Srbija je jasno opredeljena za nastavak evropskog puta. To se nije promenilo. Nova vlada je potpuno posvećena evropskom putu i evropskim integracijama.

Jasno je da je Srbija strateški opredeljena za članstvo u EU. Mi ne vodimo politiku od danas do sutra, već razvojnu politiku koja je važna za unutrašnji razvoj jedne zemlje, koja na najbolji način može da dovede do ukupnog razvoja, počev od viših standarda života i rada, stabilne ekonomije, više investicija.

Vodimo Srbiju putem evropskih integracija kao važnog mehanizma za naš privredni oporavak i ukupan razvoj. Želimo da postanemo funkcionalan deo EU. I nadam se da će građani to videti. Cilj i zadatak ove vlade je da se narednih godina građanima Srbije približe vrednosti EU, ali i koristi koje će građani imati posebno na lokalnom i regionalnom nivou. Naš zadatak je da pokažemo zašto je važno i zato što je dobro da idemo u pravcu nastavka pregovora i pristupanja EU. Radićemo na tome da iskoristimo potencijale EU za lokalni i regionalni razvoj. To će biti jedan od naših prioriteta. Imamo puno posla, ali mislim da uz jasno planiranje, partnerstvo i sinergiju u radu, možemo da obezbedimo najbolje, pre svega za naše građane. U narednom periodu na odgovoran način nastavićemo da radimo na tome, uz pomoć delegacije i svih naših bilateralnih partnera u okviru EU.

U ime Vlade Republike Srbije, u ime građana Republike Srbije, izražavam zahvalnost Evropskoj uniji, kao najvećem donatoru i razvojnom partneru Republike Srbije, na kontinuiranoj, 15-godišnjoj saradnji i podršci naporima naše zemlje u sprovođenju političkih i ekonomskih reformi, razvoju institucija i zakonodavstva i izgradnji održivog društveno-ekonomskog razvoja u procesu integracije Republike Srbije u Evropsku uniju. Dozvolite mi da takođe izrazim zahvalnost i zadovoljstvo bilateralnom razvojnom saradnjom i podrškom koju su tokom prethodnih petnaest godina Republici Srbiji pružile direktno države članice Evropske unije i evropske finansijske organizacije.

Tokom ovih godina, zajedno sa Evropskom unijom, njenim državama članicama i finansijskim organizacijama i u koordinaciji sa ostalim donatorima, međunarodnim finansijskim institucijama i organizacijama civilnog društva u Republici Srbiji, naporno smo radili na identifikaciji zajedničkih prioriteta za finansiranje iz raspoloživih evropskih fondova, planiranju i programiranju projekata i potom na njihovom sprovođenju. Bliskom partnerskom saradnjom ostvaren je tokom godina značajan napredak u koordinaciji različitih izvora finansiranja i unapređena je relevantnost, efikasnost i efektivnost projekata finansiranih iz evropskih fondova.

Više od četiri milijarde evra bespovratnih sredstava

Samo kroz nekadašnji Program pomoći zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju – KARDS, instrument pretpristupne pomoći EU IPA I i aktuelni instrument IPA II, Evropska unija je u periodu od 2001. do 2020. godine opredelila više od četiri milijarde evra bespovratnih finansijskih sredstava za finansiranje sprovođenja sveobuhvatnih programa u Republici Srbiji. Od tog iznosa dosad je iskorišćeno više od ti milijarde evra. Godinama zaredom iznos godišnje razvojne pomoći EU Republici Srbiji čini oko dve trećine ukupno realizovane bespovratne razvojne pomoći u Republici Srbiji. Često je pitanje građana na šta su ta zaista značajna sredstva utrošena, a odgovor je jasan – pomoć je otišla različitim sektorima, brojnim korisnicima, u precizno definisane svrhe, uz vođenje računa o prioritetnim potrebama i teritorijalnoj pokrivenosti celokupne Republike Srbije.

Struktura pomoći EU Republici Srbiji je evoluirala tokom vremena, od humanitarne i pomoći demokratizaciji i stabilizaciji društva, preko podrške izgradnji institucija i razvoju zakonodavstva, do podrške održivom ekonomskom i društvenom razvoju i procesima strukturnih reformi i evropskih integracija Republike Srbije. Razvojnom pomoći EU se, u skladu sa raspoloživim sredstvima i vodeći računa o definisanim prioritetima Republike Srbije danas upravlja planski, tako da podrška pravovremeno zadovolji potrebe naše zemlje i njenih građana za sveobuhvatnim, ravnomernim razvojem i da pomogne sprovođenju nacionalnih sektorskih i međusektorskih politika Vlade.

Finansirane su strukturne reforme, od onih u javnom sektoru – reforme sistema socijalne zaštite, državne uprave, preduzeća u restrukturiranju, reforme sistema upravljanja javnim finansijama, sistema obrazovanja, zdravstvene zaštite, fiskalne konsolidacije; do strukturnih reformi realnog sektora, kao što su unapređenje poslovnog okruženja i tržišta rada. Finansirana je i izgradnja i rekonstrukcija mostova, puteva, energetskih i postrojenja za prečišćavanje otpadne i proizvodnju pijaće vode, zatim pomoć izbeglim i raseljenim licima i stanovništvu pogođenom prirodnim nepogodama (poplavama i klizištima) koje su u prethodnom periodu zadesile Srbiju. Od Subotice i Horgoša do Vranja i Preševa, od Loznice i Malog Zvornika do Kladova i Negotina, može se reći da nema oblasti u Srbiji koja nije dobila neki vid podrške od EU.

Značajna humanitarna pomoć

Evropska unija je najveći donator Republici Srbiji u obnovi od posledica poplava iz maja 2014. godine i među prvima je reagovala, šaljući u Srbiju specijalne timove i humanitarnu pomoć. Za potrebe sanacije i obnove poplavljenih područja, EU je iz instrumenata IPA, IPA II i Fonda solidarnosti izdvojila više od 160 miliona evra. Iz sredstava EU je u 29 opština pogođenih poplavama obezbeđena izgradnja 161 kuće, renoviranje kuća za 1.000 najugroženijih domaćinstava, pomoć u novcu, materijalu i radovima za obnovu kuća, paketi pomoći u vidu sadnica, domaćih životinja, hrane za domaće životinje i opreme za preko 26.000 poljoprivrednih domaćinstava, obezbeđena su sredstva za obnovu 21 javnog objekta u Obrenovcu, Šapcu, Trsteniku, LJuboviji, Paraćinu i Svilajncu, za obnovu infrastrukture za zaštitu od poplava, sanaciju klizišta, vodovoda, kao i za mala i srednja preduzeća da ponovo počnu da privređuju.

Takođe, u do sada nezabeleženoj izbegličkoj krizi koja potresa čitav svet uključujući i Srbiju kao zemlju na Balkanskoj ruti, Evropska komisija je prošle godine usvojila poseban paket pomoći u vrednosti od sedam miliona evra za Srbiju za povećanje kapaciteta za prihvat izbeglica i za nabavku opreme koja im je neophodna kao pomoć. Razvojna banka Saveta Evrope je Vladi Republike Srbije krajem oktobra dala još 2,3 miliona evra pomoći namenjene unapređenju životnih uslova izbeglica i migranata u prihvatnim centrima, a EU je kroz Direktorat za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO) Evropske komisije obezbedila dodatnu humanitarnu pomoć u iznosu od 13 miliona evra, kao podršku izbeglicama duž zapadnobalkanske migracijske rute, prvenstveno onima u Srbiji i Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, od čega je blizu 10 miliona evra namenjeno Republici Srbiji.

Pored posebne pažnje usmerene na podršku najnerazvijenijim područjima, koju EU finansira kroz za to posebno izrađene programe i projekte, prekograničnim programima saradnje u kojima Srbija učestvuje obuhvaćene su pogranične, rubne opštine, kojima je tako otvorena mogućnost napretka i kroz bližu saradnju sa zagraničnim, susednim opštinama u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Koristim ovu priliku da najavim da se do kraja 2016. godine očekuje otvaranje pomenutih mogućnosti i za opštine iz Jablaničkog, Pčinjskog i Nišavskog okruga u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija – Makedonija, koji bi Evropska komisija trebalo da odobri u tom periodu. Za šest postojećih programa prekogranične saradnje u kojima Srbija učestvuje, u finansijskoj perspektivi 2014-2020. EU je izdvojila nešto više od 225 miliona evra.

Kada je reč o sprovođenju IPA II Akcionog programa za 2015. godinu, koji je Evropska komisija odobrila u novembru 2015. godine i koji iznosi 196,6 miliona evra, Vlada Republike Srbije i Evropska komisija su 12. jula potpisale finansijski sporazum kojim se Republici Srbiji odobrava prvih 39,7 miliona evra, koji će se sprovoditi po modelu direktnog upravljanja.

U narednom periodu će biti potpisana još dva finansijska sporazuma, i to:

– prvi u iznosu od 80 miliona evra, namenjenih sektorskoj budžetskoj podršci za reformu javne uprave

– i drugi u iznosu od 76,9 miliona evra, namenjenih merama koje će biti sprovođene po modelu indirektnog upravljanja.

Novi kapaciteti za upravljanje fondovima

Sredstva u okviru Akcionog programa za 2015. godinu su namenjena realizaciji projekata u oblastima reforme pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i projekata koji doprinose procesu pregovora i usklađivanja sa propisima EU. Iz programa će se, između ostalog, finansirati jačanje kapaciteta u borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i terorizma, jačanje interne kontrole u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova u borbi protiv korupcije, uspostavljanje efikasnog sistema za hitne slučajeve, sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 23 i unapređenje efikasnosti tužilaštava.

Tokom 15 godina sprovođenja projekata koje je finansirala Evropska unija u Republici Srbiji naučili smo da sredstva koja imamo na raspolaganju nije baš tako lako iskoristiti. Prvenstveno je bilo potrebno unutar Vladinih institucija izgraditi znanja i kapacitete za definisanje sopstvenih prioriteta i pripremu dovoljnog broja projekata, a zatim i za njihovo sprovođenje. Iskorišćenost sredstava iz IPA I, za završene programe (IPA 2007-2011) kojima je centralizovano upravljala EK, odnosno Delegacija EU u Republici Srbiji, bila je nešto viša od 96 odsto. Ovakav rezultat predstavlja veliki izazov našim institucijama, koje su nakon višegodišnjih priprema, u martu 2014. godine dobile od EK akreditaciju da upravljaju prvom i drugom komponentom instrumenta IPA I.

Kroz pristupne pregovore u okviru poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Srbija će morati do pristupanja EU da izgradi dovoljne kapacitete na centralnom, lokalnom i na nivou korisnika sredstava, kako bi bila sposobna da iskoristi mnogo veće iznose evropskih strukturnih i investicionih fondova, koji će nam biti na raspolaganju kada postanemo zemlja članica.

Uvereni smo da ćemo kao i do sada, uz podršku Evropske unije i u partnerstvu sa organizacijama civilnog društva i ostalim zainteresovanim stranama, uspeti da u Srbiji zadržimo i nadogradimo postojeće i izgradimo nove kapacitete za upravljanje evropskim fondovima, kako bi nastavili sa dosadašnjom dobrom praksom u njihovom korišćenju. Cilj nam je da u Evropsku uniju uđemo potpuno spremni da iskoristimo prednosti koje će nam doneti to članstvo.

Govor ministarke zadužene za evropske integracije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari