Lider Demokratske stranke Srbije i predsednik odlazeće Vlade Srbije Vojislav Koštunica ima više izgleda da u novoj rundi razgovora o formiranju izvršne vlasti postane premijer nego njegov konkurent iz Demokratske stranke Božidar Đelić. Da premijersko mesto ne bude olako ustupljeno pregovori koji će, prema najavama iz vrha parlamentarnih stranaka biti nastavljeni sledeće sedmice, biće fokusirani i na podelu pojedinih ministarstava.

Lider Demokratske stranke Srbije i predsednik odlazeće Vlade Srbije Vojislav Koštunica ima više izgleda da u novoj rundi razgovora o formiranju izvršne vlasti postane premijer nego njegov konkurent iz Demokratske stranke Božidar Đelić. Da premijersko mesto ne bude olako ustupljeno pregovori koji će, prema najavama iz vrha parlamentarnih stranaka biti nastavljeni sledeće sedmice, biće fokusirani i na podelu pojedinih ministarstava. Deobom velikih resora, naime, otvara se manevarski prostor za završnicu ovog ozbiljnog posla.

Vlada do 15. maja

Rok za formiranje vlade (90 dana) počeo je da teče od pre dva dana, od konstitutivne sednice Skupštine Srbije. Poslednji rok je 15. maj. Ukoliko do tog datuma ne bude obrazovana nova vlada slediće novi parlamentarni izbori

Odlazeći ministar za kapitalne investicije i jedan o lidera parlamentarne koalicije DSS/NS Velimir Ilić novinarima u Skupštini pre dva dana je rekao da će ozbiljni pregovori o formiranju vlade započeti posle usvajanja rezolucije „jer je to najvažnija stvar“. On je izrazio nadu da će Srbija novu vladu dobiti oko 1. marta.
Zamenik predsednika Demokratske stranke i vođa tima DS Dušan Petrović izjavio je da je „80 odsto izvesno da će Srbija dobiti novu vladu i da se neće ići u nove izbore“. Iako je Petrović istakao da još ne vidi argument zbo kojeg bi Koštunica dobio mandat za sastav nove vlade, prema svemu sudeći DS će ipak pristati na kompromis. Zauzvrat, navode izvori Danasa, DS će tražiti najjače resore, a jedan od njih je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Dragan Šutanovac, potpredsednik DS, već izvesno vreme figurira kao naslednik Dragana Jočića.
Međutim, i DSS „tvrdi pazar“ i ne odustaje od ovog mesta i pored upozorenja da bi Jočić opstanak u ministarskoj fotelji bio loše primljen. Bernard Bot, šef diplomatije Holandije, zemlje koja se izrazito protivi nastavku pregovora EU sa Srbijom pre hapšenja Ratka Mladića, prekjuče je prilikom posete Srbiji poručio vlastima u Srbiji da Dragan Jočić ne bi trebalo da bude ministar policije u sledećoj vladi. Od rešenja čelne pozicije u MUP zavisi i mesto šefa BIA, ali i ministra odbrane. Prema navodima naših izvora u slučaju da DSS zadrži policiju sve češće se spominje mogućnost da Bezbednosno-informativnom agencijom rukovodi Branko Radujko, savetnik predsednika Tadića. Dragan Šutanovac bi, navodno, u tom slučaju postao ministar odbrane, mada je i Zoran Stanković jak kandidat.
U slučaju da Koštunica zadrži premijersku poziciju još aktuelni kandidat DS za mandatara Božidar Đelić najverovatnije bi morao da se zadovolji mestom „ekonomskog“ potpredsednika Vlade, zaduženog i za resor finansija. Prema toj kombinatorici predsednik G17 Plus i donedavni ministar finansija Mlađan Dinkić zauzeo bi drugo potpredsedničko mesto, sa zaduženjem za evropske integracije i (ili) investicije.
Gubitkom parlamentarne pozicije lider SPO Vuk Drašković izgubio je i mogućnost da zadrži mesto ministra spoljnih poslova, pa će najverovatnije novi šef diplomatije biti aktuelni savetnik premijera Vladeta Janković. Iako zagovornici teze da DS treba da dobije većinu resora na tom mestu „vide“ predsedničkog savetnika Vuka Jeremića, izvori Danasa navode da je on glavni kandidat za – ministra energetike. Na mestu ministra pravde bio je „viđen“ Dušan Petrović, ali se poslednjih dana njegovo ime vezuje za mesto predsednika Skupštine.
Iako vlada konsenzus da je doskorašnji ministar zdravlja Tomica Milosavljević solidan kadar, prema nekim računicama tu bi se mogao naći Đorđe Bajec (DS). Iako su gotovo sve stranke saglasne da mesto ministra poljoprivrede pripadne G17 Plus, odnosno Ivani Dulić Marković, problem predstavlja činjenica da nju na ovom mestu ne bi voleo najuticajniji biznismen u Srbiji s kojim je ona u sukobu. Prema navodima koji se ne mogu odbaciti u celini, vodeći srpski tajkun se protivi i mogućnosti da Dinkić ponovo bude ministar finansija. Prema svim našim izvorima jedini nesporan „kandidat“ G17 Plus biće guverner NBS Radovan Jelašić. Takođe, ovoj stranci bi moglo lako da pripadne i mesto ministra kulture, a moguća je i kompenzacija u parlamentu.
Ministarstvo za kapitalne investicije najverovatnije će biti podeljeno na tri dela, a dosadašnjem ministru Velimiru Iliću bi, uz eventualno potpredsedničko mesto, pripalo ministarstvo saobraćaja. Direktor Narodne kancelarije Dragan Đilas spominje se kao najozbiljniji kandidat za mesto ministra telekomunikacija, mada, prema nekim kalkulacijama, može da mu pripadne i mesto potpredsednika Vlade. Ukoliko bude postojalo i ministarstvo građevine to će, najverovatnije, pripasti NS:
Kako sada stvari stoje za mesto ministra privrede viđen je Slobodan Milosavljević (DS), mada se spominje i ime Aleksandra Vlahovića; socijalna politika je rezervisana za Gordanu Matković (DS), a još aktuelnom ministru Slobodanu Laloviću, odnedavno kadru DSS, preostao bi resor rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Nauka i zaštita životne okoline biće i dalje u nadležnosti Aleksandra Popovića (DSS), s tim što bi se eventualnom podelom otvorilo još jedno mesto (DS).
Rasim Ljajić (Sandžačka demokratska partija na listi DS) dobio bi resor ljudskih prava, a DSS bi pripala državna uprava, gde će najverovatnije ostati Zoran Lončar, mada je moguće podeliti lokalnu samoupravu. Gašo Knežević (DS) najbliži je mestu ministra prosvete, ali u slučaju kombinatorike na ovom mestu bi mogao ostati Slobodan Vuksanović. Ministarstva za vere i za dijasporu ne izazivaju preteranu zainteresovanost, pa vlada uverenje da će služiti za „ravnanje“ političkih neravnina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari