– Holandska vlada nije jedina koja se protivi punoj primeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bez potpune saradnje Srbije s Haškim tribunalom. Mnoge zemlje u EU dele taj stav. Deblokada Prelaznog trgovinskog sporazuma bila bi kompromisno rešenje, ali i to će zavisiti od predstojećeg izveštaja haškog tužioca Serža Bramerca. U svakom slučaju, proširenje EU se mora nastaviti, uzimajući u obzir pojedinačni napredak svake zemlje kandidata za članstvo – navodi u razgovoru za Danas Danilo Tirk, predsednik Republike Slovenije.


Da li bi Srbiji trebalo odobriti SSP bez isporučenja Ratka Mladića, odnosno bez zaključka o „potpunoj saradnji“ na osnovu izveštaja haškog tužioca Serža Bramerca?

– Bilo bi vrlo teško zaobići mišljenje glavnog tužioca Haškog tribunala i zanemariti njegove zaključke u vezi sa saradnjom Srbije s Tribunalom. Važno je razumeti da se Evropska unija u potpunosti oslanja na njegov rad i da je posvećena njegovim zaključcima. Zato pitanje kada i u kojim okolnostima bi se došlo do zaključka da je Srbija ostvarila punu saradnju ostaje u potpunosti stvar njegove procene.

l Da li bi stupanje na snagu Prelaznog sporazuma bilo kompromisno rešenje?

– Mislim da bi Prelazni trgovinski sporazum bio kompromisno rešenje, ali opet ponavljam, to će zavisiti od toga kako Serž Bramerc vidi napredak u saradnji Srbije s Haškim tribunalom. Njegova ocena je i dalje presudna.

U ovdašnjoj javnosti se ističe da je Holandija jedina zemlja EU koja insistira na isporučenju Mladića, a da bi sve druge članice pristale da odobre SSP Srbiji i bez tog čina. Da li je to tačno?

– Nisam siguran da je to slučaj. Mislim da u Uniji postoje mnoge zemlje koje dele stav koji zastupa Holandija. Bilo bi politički nepromišljeno da verujem da samo holandska vlada sprečava zaključenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju. Zato predlažem da saradnja s Haškim tribunalom bude centralni element u ovoj priči i da diskusije sa Seržom Bramercom treba da budu sprovedene na način koji će zadovoljiti sve njegove specifične zahteve.

Kako komentarišete najave konzervativnijih struja u Uniji o zastoju u evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana?

– Proširenje Evropske unije mora se nastaviti. To će zavisiti od spremnosti svake države kandidata za članstvo da dalje napreduje. Očigledno, različite zemlje su postigle drugačije nivoe ostvarenja uslova. Zbog toga bi bilo neodgovarajuće uspostaviti pristup zasnovan na „paketu“, nezavisno od mogućih prigovora koji bi mogli da se jave protiv jedne ili dve države. Sve zemlje koje teže članstvu u Uniji trebalo bi da održe snažnu volju i nastave svoje aktivnosti koje vode prema tom cilju.

Koji motivi su naveli Sloveniju da pokrene inicijativu za ukidanje viza građanima Srbije dve nedelje pre nego što je bilo planirano?

– Slovenija je iskreno zainteresovana za normalizaciju svih oblika međuljudske komunikacije među zemljama bivše Jugoslavije i zemalja EU. Čvrsto verujemo da je međusobno upoznavanje jako važno, da mora postojati raznolikost u međuljudskoj komunikaciji, što uključuje ne samo one koji traže posao već i studente, privrednike, turiste i druge. To je osnova za sve druge odnose među narodima u Evropi. Neodrživo je ostavljati jedan deo evropskog kontinenta u izolaciji i izuzeti ga od takvih normalnosti. Ne zaboravimo da se Evropa decenijama bori za poboljšanje slobode kretanja. Ne smemo više dozvoliti privremena ograničenje i sloboda kretanja mora postati trajna. To su jaki razlozi za princip liberalizacije viznog režima za građane Srbije, ali i za sve ostale zemlje bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari