U raspravu pred Međunarodnim sudom pravde o rezoluciji Generalne skupštine UN o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova, osim Srbije, koja će obrazložiti svoj predlog, mogle biti uključene i organizacije i tela za koje se veruje da mogu doprineti raspravi, a moglo bi se dogoditi i da poziv Suda bude upućen i vlastima u Prištini.

Nakon što je usvojena Rezolucija u Generalnoj skupštini UN, u Međunarodni sud pravde biće upućen zvaničan zahtev tog tela UN, pa će Sud zatražiti od svih članica UN da, ako žele, pošalju svoje argumente u pisanoj formi. Podsetimo se slučaja od pre četiri godine kada je od Međunarodnog suda traženo „savetodavno mišljenje“ o pravnim posledicama odluke izrealskih vlasti da podignu zid razgraničenja na okupiranoj palestinskoj teritioriji u oblasti Gaze. Na raspravu u Međunarodni sud pravde je pored Palestine, koja nema status članice UN, pozvao i predstavnike Islamske konferencije i Arapske lige, koje su smatrane relevantnim za proces.

Nakon što Sud razmotri podneske, organizuje se rasprava, a zainteresovane strane dodatno obrazlažu svoje stavove. Posle razmatranja pisanih podnesaka, odnosno mišljenja zainteresovanih strana, Sud će, najverovatnije, otvoriti javnu raspravu na kojoj će strane dodatno obrazložiti svoje stavove, a potom će doneti odluku. Brzina donošenja odluke zavisiće i od toga da li će Generalna skupština UN zatražiti da se o pitanju nezavisnosti Kosova raspravlja po hitnom postupku. Pošto takav zahtev nije istaknut, o tome će odlučiti Sud, ukazuju eksperti za međunarodne odnose. Prvobitne najave da bi postupak mogao da traje do dve godine, stručnjaci za međunarodno pravo odbacuju i ukazuju da ovaj postupak traje znatno kraće i kao primer navode takozvani „Palestinski slučaj“ u vezi sa izgradnjom zida u Gazi, o kome je Međunarodni sud doneo savetodavno mišljenje u roku od osam meseci. Po svemu sudeći, Rezolucija bi mogla da se na dnevnom redu Suda nađe u roku od šest meseci.

Sud je za 62 godine postojanja 25 puta pozivan da da „savetodavno mišljenje“. Iako mišljenje nije obavezujuće, ima veliku pravnu i moralnu težinu, jer Sud ne zanimaju političke posledice odluke. U radu Suda učestvuje 15 sudija sa mandatom od devet godina. Njih bira Generalna skupština UN i Savet bezbednosti. Pitanja koja se odnose na teritorije ili sporove razmatrana su dosad osam puta.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari