Srbija je ponovo tresnula o kosovski zid. Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, vrh NATO, najmoćnije zapadne zemlje i vlada u Prištini postigli su konačni dogovor o uspostavljanju kontrole nad administrativnim prelazima na severu Kosova, s kojim se Beograd nije saglasio.

Na prelazima Jarinje i Brnjak od danas bi, nakon privremene uprave Kfora, trebalo da budu službenici Euleksa, protiv čega Srbija nije imala ništa protiv, ali i kosovski carinici, možda i policajci, u minimalnom broju i bez komandne uloge, mada dovoljno da prištinske vlasti mogu da proglase početak „uspostavljanja reda i mira“ na odmetnutom severu. Srbi iz Kosovske Mitrovice, Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka, nad kojima zvanični Beograd nema punu kontrolu, već su mesecima u stanju pobune. Postavili su barikade na svim saobraćajnicama, kao i na mitrovačkom mostu na Ibru, poručujući da neće dozvoliti „okupaciju“. Tvrde da ne žele nasilje i da nisu naoružani, ali ako se Kfor i Euleks danas nađu u situaciji da ne mogu da sprovedu plan dogovoren na najvišem nivou, imaće dve opcije – da silom izguraju ono što hoće, ili da, a to Misija EU već nagoveštava, prosto zatvore Jarinje i Brnjak, nakon čega će se Srbi naći u potpunoj blokadi. Kosovskim putem iz Beograda, „da budu uz svoj narod“, kreću kompletna rukovodstva naprednjaka i radikala, a najavljen je i patrijarh Irinej. Crkva je pozvala na trodnevnu molitvu i post. Šta će Srbija zapravo da radi ako se zapuca, osim što će da apeluje na mir, u ovom trenutku potpuno je nepoznato. Zapravo, a šta Srbija uopšte može da uradi? Zakazana sednica SB UN nije ništa više od simbola.

Predsednik Srbije Boris Tadić upozorio je da bi za danas najavljene jednostrane akcije Prištine na severu KiM mogle ozbiljno da ugroze mir i stabilnost celog regiona, zbog čega „to mora da se spreči“. „Pozivam i Srbe i Albance na uzdržanost i podršku dijalogu kao jedinom načinu na koji se ovaj istorijski problem može rešiti mirnim putem. Ovaj problem traje dugi niz godina, nije nastao juče niti će se okončati sutra, moramo imati mudrosti i strpljenja jer njegovo rešavanje neće biti lako“, saopštio je predsednik Tadić. Takođe, kako je rekao, Srbija poziva međunarodnu zajednicu da da svu podršku dijalogu i mirnim i pravednim rešenjima do kojih se stiže dogovorom, kao i da spreči jednostrane akte nasilja koje najavljuje Priština.

Predsednik je pozvao kosovske Srbe da ne reaguju na provokacije, jer je njihov miran život i budućnost njihovih porodica najviši interes Srbije. „Ovo nije stranačko pitanje i nijedna partija niti bilo kakva interesna grupa ne sme da manipuliše našim narodom na KiM u želji da ostvari svoj dnevnopolitički interes. Nadležni organi države Srbije preduzimaju sve mere kako bi se incidenti izbegli i zaštitili naši građani i došlo do mirnog rešenja, u skladu s Deklaracijom koju je usvojila Narodna skupština Republike Srbije 30. jula 2011. godine“, poručio je predsednik Republike.

Poruke da je najvažnije sačuvati mir, ali i da je dolazak kosovskih carinika i policajaca na administrativne prelaze neprihvatljiv za Beograd, uputili su juče i potpredsednici srpske vlade Ivica Dačić i Božidar Đelić, dok su dramatični tonovi stigli iz Srpske pravoslavne crkve.

KONUZIN LJUT NA SRPSKU ELITU

Sinod SPC obratio se direktno predsedniku Tadiću, otvorenim pismom. „Pozivamo vas i molimo da vi kao predsednik, kao i Vlada Srbije, učinite sve što je moguće da se spreči nadolazeća tragedija i sačuvaju naš narod na njegovim vekovnim ognjištima i njegove svetinje na Kosovu i Metohiji, u čemu možete računati na saradnju SPC“, navodi se u pismu koje je Sinod sa vanredne sednice uputio Tadiću, u kojem se još podseća na reči patrijarha Gavrila izrečene uoči zbivanja marta 1941: „Ponizimo se pred Bogom i uspravimo se pred ljudima“. Iz SPC je stigao juče još jedan poziv, namenjen svim pravoslavnim vernicima. Patrijarh Irinej pozvao je na trodnevnu molitvu i post za spas „stradalnog naroda Kosova i Metohije“. Istovremeno, sveštenstvo SPC će u svim svojim hramovima, 15, 16. i 17. septembra u 18 časova održati Moleban za stradalni narod KiM.

Svoj čas iz „odbrane Srbije“ juče je održao ruski ambasador Aleksandar Konuzin koji je, za diplomate neuobičajeno oštro, kritikovao učesnike međunarodnog Beogradskog bezbednosnog foruma. „Zar u ovoj dvorani nema Srba?!“, uzviknuo je u nekoliko navrata Konuzin, govoreći emotivno i povišenim tonom, u prisustvu političara i stručnjaka iz Srbije i uglavnom zapadnih zemalja.

Na skupu, koji je u organizaciji Fonda za političku izuzetnost i Evropskog pokreta u Srbiji juče otvorio predsednik Boris Tadić, Konuzin je optužio NATO i Kfor da krše Rezoluciju 1244, jer hoće da dovedu na prelaze sa Srbijom kosovske carinike i policajce, a da to niko od učesnika Foruma ne pominje. Interese Srbije u SB UN brane njen šef diplomatije Vuk Jeremić i Rusija, a „ovde u dvorani nema nikog ko brani interese Srbije“, rekao je Konuzin. Kako prenose reporteri s lica mesta, ruski ambasador je nakon petnaestominutnog, vrlo glasnog govora, ljutito napustio dvoranu u Domu Vojske Srbije.

AMBASADORI HVALE TAČIJA

Policija i carina Euleksa od ovog petka preuzimaju operativne poslove na prelazima Jarinje i Brnjak, a biće prisutni i kosovski carinski službenici, saopšteno je juče po podne iz Misije EU, koja poziva sve građane da podrže te mere radi „poboljšanja vladavine prava za sve“.

Brnjak će biti otvoren za putnički i komercijalni saobraćaj, dok će uvoz komercijalne robe morati da prođe kroz carinski terminal u južnom delu Mitrovice. Prelaz Jarinje biće otvoren samo za putnički saobraćaj i nekomercijalnu robe do uspostavljanja odgovarajuće infrastrukture na prelazu. Sva komercijalna roba koja podleže plaćanju akciza mora proći kroz carinsku proveru na prelazu Merdare ili na bilo kom drugom prelazu ovlašćenom za komercijalni saobraćaj.

Zamenik šefa Misije EU Endi Sparks objasnio je da ovaj korak ne bi trebalo da bude iznenađenje ni za koga, te da je Beograd „o svemu obavešten“. „EU u potpunosti razume zabrinutost srpske strane, ali poziva sve da se ponašaju odgovorno“, kazao je Sparks za list Vesti. On je pozvao sve strane da se ponašaju odgovorno jer bi, kako je naveo, u slučaju najavljenih blokada Kfor i Euleks mogli da procene da je neophodno zatvaranje prelaza, a to nije u interesu građana. „Euleks će obavljati operativni rad, u skladu sa svojim mandatom, i to će biti takozvano mešano prisustvo na severnom prelazu“, rekao je Sparks.

Njegovi nadređeni u Briselu smatraju da nikakve bitnije promene neće nastati u položaju prelaza na severu Kosova, jer će i od danas carinske poslove na celom Kosovu, kao i do sada, obavljati Euleks. Izvori iz EU u Briselu rekli su agenciji Beta da „jedina promena, u cilju sprovođenja dogovora o ukidanju trgovinske blokade, jeste da na prelazima Jarinje i Brnjak od sada treba da budu i carinici i policajci vlasti Kosova, ali više simbolično, u svojstvu posmatrača“. Izvori u Briselu naglašavaju i da će „sve izvršne poslove obavljati Euleks, u skladu s mandatom i Rezolucijom 1244 SB UN“. To znači, objasnili su oni, da se potvrđuje da je Kosovo jedna carinska zona, kao što je bilo i tokom nadležnosti Unmika. Briselski izvori agencije Beta naglašavaju i da je „dogovor postignut uz saglasnost svih strana, uključujući međunarodne činioce na Kosovu“.

Ambasadori pet najuticajnijih zapadnih zemalja (Kvinte) u Prištini saopštili su juče da snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Kosova, uključujući njegov severni deo. Kako se navodi u saopštenju dostavljenom medijima iz Ambasade SAD u Prištini, ambasadori su tokom susreta s premijerom Hašimom Tačijem naveli da „moramo da radimo zajedno kako bismo ubrzali napore da se obnovi vladavina zakona i u ostalim delovima severa“. Ambasadori SAD, Francuske, Nemačke, Velike Britanije i Italije iskazali su zahvalnost Tačiju na njegovim naporima da „osigura svim građanima Kosova jednak pristup vladavini zakona i pozdravili novi carinski režim kao pozitivan korak“. Takođe, ambasadori su izrazili zahvalnost zbog načina na koji je Vlada Kosova sarađivala sa svojim međunarodnim partnerima, posebno Kforom i Euleksom, u pripremi tog „značajnog koraka za Kosovo“.

S predsednikom Vlade Kosova juče je u Prištini razgovarao i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen, koji je pozvao sve na Kosovu da nastave dijalog i upozorio da „nema povratka nazad“. „NATO je potrošio 12 godina osiguravajući stabilnost i sigurnost. Mi nećemo dozvoliti da ovaj napredak bude ugrožen“, rekao je Rasmusen, dok je Tači ocenio da na severu Kosova nema reda, zakona i pravde.

NAPREDNJACI I RADIKALI NA BARIKADAMA

Delegacije opozicionih SNS, na čelu s Tomislavom Nikoliće i Aleksandrom Vučićem, i SRS, u kojoj će biti svi njeni potpredsednici i poslanici, najavile su, naravno svaka za sebe, da će danas biti na severu KiM. Radikali su saopštili da će biti na Jarinju oko 10 časova, a odatle nastaviti prema Zvečanu. Ako ih Kfor zaustavi, „svojim će telima braniti prelaze od okupatora“.

Za danas u 13 časova na prelazu Brnjak zakazana je sednica Odbora za KiM Skupštine Srbije. Prisutni će biti bar članovi Odbora iz SRS i DSS, jer su se oni na jučerašnjoj sednici tog tela založili za odlazak na Kosovo, što poslanici vladajuće koalicije smatraju običnim marketingom. „Prestanite sa cirkusom. Nemojte na temi Kosova da skupljate političke poene“, poručio je radikalima poslanik SPS Dejan Radenković.

A popodnevni saobraćajno-politički izveštaj sa severa KiM juče je glasio – saobraćaj na putu ka administrativnom prelazu Jarinje na severu Kosova kroz Leposavić odvija se jednom kolovoznom trakom zbog barikade koja je postavljena u tom mestu. Saobraćaj se odvija naizmeničnim propuštanjem na putu koji iz Mitrovice vodi ka administrativnom prelazu Jarinje i Raškoj. Na putu se nalazi bager, a vozila usmeravaju meštani obučeni u žute prsluke. Pored barikade istaknut je, pored zastava Srbije, i natpis „Stop Tačijevom nasilju“. Na putu ka Leposaviću gotovo sve benzinske pumpe istakle su natpis „nema goriva“. Barikade su postavljene i na drugim putevima na severu Kosova, kao i na glavnom mostu na Ibru koji deli severnu i južnu Mitrovicu.

Češka za dogovor o Kosovu

Ministar spoljnih poslova Češke Karel Švarcenberg izjavio je da se protivi jednostranim koracima na Kosovu koji nisu usaglašeni sa svim relevantnim činiocima. Letošnji događaji na Kosovu su doveli do stvaranja teške situacije, rekao je Švarcenberg novinarima u pauzi Beogradskog bezbednosnog foruma. Prema njegovom mišljenju, sada treba videti šta će uraditi UN i EU. „Moj je utisak da se neke zemlje slažu sa onim što se događa“, upozorio je češki ministar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari