Od 16 potvrđenih lista za parlamentarne izbore 21. januara, tri su manjinske – Savez vojvođanskih Mađara, Unija Roma Srbije i Koalicija Lista za Sandžak dr Sulejman Ugljanin. Juče je podneta i četvrta – Koalicija Albanaca Preševske doline, a zajedničku su najavile i tri partije vojvođanskih Mađara.

Od 16 potvrđenih lista za parlamentarne izbore 21. januara, tri su manjinske – Savez vojvođanskih Mađara, Unija Roma Srbije i Koalicija Lista za Sandžak dr Sulejman Ugljanin. Juče je podneta i četvrta – Koalicija Albanaca Preševske doline, a zajedničku su najavile i tri partije vojvođanskih Mađara.
Da bi izborne liste osvojile mandate u Skupštini Srbije potrebno je da dobiju najmanje pet odsto glasova od ukupno izašlih birača, ali za manjinske stranke ne važi cenzus od pet odsto. Za njih je dovoljno da pređu popularno zvani „prirodni prag“, ali niko pouzdano ne zna da li je, kako se tumači, to 0,4 odsto od ukupno izašlih na izbore, ili neki drugi postotak. U manjku definicije „prirodni prag“ se pogrešno vezuje za lagodniji procenat od tri, ili dva odsto glasova. Prema tumačenju direktora Republičkog zavoda za statistiku Dragana Vukmirovića, zapravo, „prirodni prag ne postoji, kao što ne postoji ni neprirodni prag“.
On upućuje na odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika koje su, kako kaže, nedvosmislene. Prema njima mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika, tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista podeli brojevima od jedan, dva, tri i tako redom, do zaključno s brojem 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se prema veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpada. I to je, objašnjava Vukmirović, Dontov sistem koji stvara zbrku u javnosti.
– Ne eliminišu se liste nacionalnih manjina koje imaju manje od pet odsto glasova. Ali, one ne ulaze u parlament prema automatizmu, već ulaze u raspodelu mandata samo ako, zavisno od broja izašlih birača, imaju dovoljan broj glasova. To znači da, ukoliko dovoljan broj glasača glasa za manjinsku listu ona ulazi u parlament. Na primer, ako odziv birača bude oko 50 odsto simulacije kažu da je potreban broj glasova da bi se ušlo u tih 250 – oko 15.000 glasača. Neko je to nazvao prirodnim pragom, ali to nigde ne piše, pa ni u zakonu. Nije to ni dva, ni tri odsto. Bitno je da manjinske liste uhvate što veći količnik. Ako taj količnik ne ulazi u tih 250 najvećih količnika onda manjinska lista ne ulazi u parlament. Bitno je da manjine u startu ne budu eliminisane – objašnjava za Danas Vukmirović, uz napomenu da će stranke nacionalnih manjina koje prođu „prirodni prag“ uzeti mandate od stranaka koje su dobile najviše glasova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari