Ni nakon mesec dana od prvog pojavljivanja Predloga izmena Zakona o javnom informisanju, još se ne zna ko su autori ovog spornog teksta. Na insistiranje Udruženja novinara Srbije (UNS) i uz pozivanje na Zakon o dostupnosti informacijama, Ministarstvo kulture priznalo je da su u izradi predloga učestvovale stručne službe ovog ministarstva, ali i Ministarstva pravde.

Imena autora nisu saopštena, a pomoćnica ministra kulture Nataša Vučković Lesandrić kaže za Danas: „Ne mislite valjda da bi trebalo da vam dostavljamo spisak svih zaposlenih službenika u ministarstvima. Reč je o timskom radu“.

– S obzirom da nije postojala zakonska obaveza ministarstava da se pri izradi nacrta zakona formiraju eksterne radne grupe, u izradi nacrta korišćeni su sopstveni resursi Ministarstva kulture, a obavljene su i direktne konsultacije s nadležnim državnim institucijama. Ministarstvo kulture je u saradnji s tim institucijama, među kojima je i Ministarstvo pravde, pripremilo Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju. U pripremi nacrta pozitivno mišljenje dali su i Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja i Kancelarija za evropske integracije. Tekst nacrta pripremljen je i u saradnji s Republičkim sekretarijatom za zakonodavstvo – kaže Vučković Lesandrić.

Na adresu UNS juče je stigao i odgovor Ministarstva pravde u kome se navodi da ovo ministarstvo ne poseduje imena članova radne grupe koji su učestvovali u izradi predloga izmena Zakona o javnom informisanju. „Ministarstvo pravde učestvovalo je u pravno-tehničkoj izradi pojedinih odredbi navedenog Predloga zakona. Prilikom davanja mišljenja iz svog delokruga, Ministarstvo pravde je postupalo na istovetan način kao i u pogledu predloga zakona ostalih ministarstava“, navodi se u saopštenju.

Nino Brajović, sekretar UNS, kaže da je reč o nepreciznim odgovorima iz kojih se ne zaključuje ko je odgovoran za promenu jednog od ključnih medijskih zakona. Navodi i da će se UNS na takav odgovor žaliti Povereniku za informacije od javnog značaja jer, kako kaže, Ministarstvo kulture nije precizno odgovorilo na pitanje o autorima zakona. „Podsećamo javnost da je ministar kulture Nebojša Bradić u julu tvrdio da je Ministarstvo prilikom pisanja zakona konsultovalo i novinare, što su medijska udruženja demantovala,“ ističu u UNS.

Ni član radne grupe za izradu medijskih zakona pri Ministarstvu kulture Vladimir Vodinelić ne zna ko su autori spornih izmena Zakona o informisanju, a profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski kaže da već to što se imena autora izmena Zakona kriju govori samo za sebe. Ističe da i nije toliko važno ko su autori, već ko je diktirao izmene Zakona.

– Uveren sam da u demokratskim društvima odgovorni ljudi za ovakve nedemokratske izmene medijskih zakona ne bi više ni dana ostali na svojim funkcijama, jer bi ih demokratske snage smenile. To što se kod nas desilo govori da mi još uvek nismo na nivou demokratskog sveta – kaže Veljanovski za Danas i zaključuje da nije mogao da veruje da će ekstremno represivne izmene Zakona o informisanju, donete bez javne rasprave, biti usvojene u parlamentu devet godina od 5.oktobra.

Čiplić: Pokušaj da se zaštiti istina

Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić ocenio je da je Zakon o informisanju pokušaj da se zaštite istina, ljudska prava novinara, ali i ljudska prava čitalaca i građana i čitav jedan medijski sistem koji Srbija mora da ima na onim principima koje ima Evropa. Čiplić smatra da je Zakon o informisanju očigledno podelio javnost, ili onaj deo javnosti koji se tiče politike i medija. „U svakoj državi Vlada je ta koja kreira politiku i, u krajnjoj liniji, Vlada i parlament su stali iza toga da su Srbiji u medijskoj sferi potrebne ovakve zakonske norme“, objasnio je Čiplić za FoNet.

Zaštitnik građana traži ocenu ustavnosti

Nino Brajović, sekretar Udruženja novinara Srbije, kaže za Danas da je UNS zatražio od zaštitnika građana Saše Jankovića da pokrene postupak ocene ustavnosti Zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju pred Ustavnim sudom. „Zaštitnik građana nam je obećao da će to i učiniti, a ocenu ustavnosti može da pokrene i najmanje jedna trećina narodnih poslanika, odnosno ukupno 83 poslanika, što je SNS već najavio. Zakon će danas biti objavljen u Službenom glasniku, ali zanimljivo je da će nositi datum 31.avgust, čime će rok za žalbu Ustavnom sudu biti skraćen za tri dana“, kaže Brajović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari