O troje radikala rasprava i u Savetu bezbednosti 1Foto: Fonet/SRS

Po prvi put smo prijavili Srbiju Savetu bezbednosti UN da ne sarađuje sa Haškim tribunalom, jer izbegava da uhapsi i izruči troje predstavnika Srpske radikalne stranke zbog nepoštovanja suda u Hagu.

Uprkos tome, Evropska unija je otvorila poglavlja 23 i 24 u pregovorima o pristupanju Srbije EU, koja pokrivaju saradnju sa Tribunalom – izjavio je Kevin Hjuz, pravni savetnik glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca, na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima koju je u Sarajevu organizovao BIRN – Balkanska istraživačka mreža.

Kako je ukazao, Tribunal nije zadovoljan time, ali je dodao da su EU i Evropska komisija ipak naglasili Srbiji da će budući pregovarački proces zavisiti od toga da li srpske vlasti u potpunosti sarađuju sa Hagom. Hjuz je istakao da će Haški tribunal nastaviti da insistira da se troje radikala – Vjerica Radeta, Petar Jojić i Jovo Ostojić izruče Hagu zbog zastrašivanja svedoka u predmetu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja, koji je u međuvremenu oslobođen svih optužbi, te se iz Haga vratio kao slobodan čovek.

– I Srbija će nastaviti da insistira na neizručenju troje optuženih. Videćemo ko će na kraju popustiti – naveo je Hjuz i naglasio da će se bitka u vezi sa Radetom, Jojićem i Ostojićem voditi u NJujorku (gde je sedište UN, prim. aut). On je objasnio da će predmet, ukoliko ne bude rešen do kraja rada Tribunala, preuzeti Mehanizam za međunarodne krivične sudove. Što se tiče žalbenog postupka protiv Šešelja, Hjuz je rekao da je Tužilaštvo napisalo najkraću žalbu, od samo 100 strana, kako bi se postupak protiv lidera radikala što pre završio i Šešelj bio osuđen. Objasnio je da će Šešelj sigurno koristiti sva raspoloživa sredstva da odugovlači, poput toga da će tražiti da sve bude prevedeno na „čist srpski“, tako da nije mogao da kaže kada bi žalbeni postupak mogao da bude gotov.

Bramercov pravni zastupnik je objasnio da Slobodan Milošević nikada neće biti pravno osuđen pošto je preminuo pre izricanja presude, ali je istakao da ostaju dokazi, arhiva i istorijske činjenice o tome šta je sve Milošević radio. Hjuz je naveo da bi novinari trebalo da pišu tekstove o ratnim zločinima i suđenjima sa više razumevanja a ne senzacionalistički, ali je pohvalio rad BIRN-a i Agencije Sense.

BIRN-ova Mapa presuda

Balkanska istraživačka mreža predstavila je jedinstvenu bazu podataka o javno dostupnim pravosnažnim presudama izrečenim u 386 predmeta ratnih zločina pred sudovima u bivšoj Jugoslaviji i pred Haškim tribunalom. Prema ovim podacima, za ratne zločine je osuđeno više od 700 ljudi, a podaci u mapi će se periodično popunjavati. BIRN je u četvrtak objavio svoju Mapu presuda o ratnim zločinima, koja ne uključuje presude izrečene od strane kantonalnih sudova u Bosni i Hercegovini, suda u Distriktu Brčkom i Republici Srpskoj, a razlog je veliki broj predmeta i njihov složen proces anonimizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari