Oštra rasprava opozicije i premijera Kosova o Vašingtonskom sporazumu 1Foto: EPA/VALDRIN XHEMAJ

Posle usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kosovskom parlamentu danas se raspravljalo i o Vašingtonskom sporazumu. Opozicioni poslanici nisu dobili odgovor na pitanje kakav je stav Vlade Koosva povodom sporazuma, ali jesu optužbe da je prethodna prekršila ustav njegovim potpisivanjem.

Skoro godinu dana nakon potpisivanja Sporazuma poslanici sada opozicione LDK zatražili su od premijera Aljbina Kurtija da se izjasni o ovom dokumentu čija je primena sada prešla u njegove ruke i iznese stav vlade, javlja KoSSev, pozivajući se na medije u Prištini.

Sadašnji poslanik u kosovskom parlamentu ispred LDK i bivši kosovski premijer Avdulah Hoti, potpisnik, kazao je da je Vašingtonskim sporazumom prekinuta međunarodna izolacija Kosova, te da je njime stvoren novi zamah u odnosima SAD i EU.

Hoti je predložio da se na kraju parlamentarne rasprave usvoji rezolucija koja će, prema njegovim rečima, pomoći vladi da sprovede obaveze preuzete potpisivanjem ovog dokumenta.

Šef poslaničke grupe PDK Abeljard Tahiri konstatovao je da postoji nejasnoća u spoljnoj politici Kosova i kritikovao je aktuelnu vladu zbog toga što nije iznela „jasnu procenu“ u vezi Vašingtonskog sporazuma.

„Ono što je danas važno za nas je jasnoća kosovske vlade u spoljnoj politici i u vezi sa ovim sporazumom. Na svakoj sednici kada izađeš za govornicu ti se stalno baviš prošlošću. Stalno izlaziš i govoriš nam bajke. Danas, kao poslanici, očekujemo elaboraciju sporazuma i stav vlade Kosova o svakoj tački“, poručio je Tahiri Kurtiju.

Tahiri je ujedno optužio Kurtija da je „vrlo neodgovoran na svakom polju i u spoljnoj politici“.

„Ne znamo kako će se nositi sa Gazivodama i drugim tačkama. Dobili ste glas da vodite zemlju na osnovu ovih argumenata, a s druge strane stavljate vrlo zanimljiv diskurs. Tokom 20 godina u ovoj zemlji vidite samo kriminal, korupciju, bedu i degradaciju…da li znate gde je Kosovo bilo“, upitao je Kurtija Tahiri.

Odgovor na pitanje – koji je stav Kurtijeve vlade povodom Vašingtonskog sporazuma, zatražio je i šef poslaničke grupe LDK Arben Gaši: „Da biste opisali neozbiljnost premijera, nema potrebe da se lično uveravate. Gde je stav Vlade Kosova, kakav je stav Vlade Kosova po ovom pitanju, da li premijer Kurti smatra da je potpisivanje nekoherentno i ustavno…“

Gaši je Kurtiju „oprostio sve populizme“ i još jednom zatražio da odgovori na pitanje o Vašingtonskom sporazumu.

„Šta ćeš da uradiš danas? Nismo uputili poziv da sudimo šta je tada učinjeno… pozivamo premijera da u parlamentarnoj raspravi pokaže kakav je njegov stav?“

Kurti Hotiju: Obavezao si se na moratorijum, a kažeš da se sporazumom ruši izolacija Kosova

Kosovski premijer Aljbin Kurti odgovarao je potom na pitanja opozicionih poslanika, ali, kako prenose prištinski mediji, ne i na ono o stavu vlade povodom Vašingtonskog sporazuma.

Kurti je optužio upravo Hotija za potpisivanje ovog sporazuma, rekavši da je počinio protivustavni čin kada se obavezao na jednogodišnji moratorijum za učlanjenje u međunarodne organizacije.

„Kako je moguće reći da se međunarodna izolacija ruši, a istovremeno se zalagati za moratorijum za neučlanjenje u međunarodne organizacije, što je u stvari neustavan potpis. Ne mislim da bi trebalo da imamo vođe institucija koje će biti hvaljene zbog namernog kršenja Ustava“, kazao je Kurti.

Neposredni efekat Vašingtonskog sporazuma – otvaranje vrata Bele kuće Vučiću

Kao neposredni efekat Vašingtonskog sporazuma, Kurti zapravo vidi to što su Vučiću otvorena vrata Bele kuće.

„O formi, funkciji i sadržaju obaveza od 4. septembra prošle godine razgovaralo se dugo, ali neposredni efekat te obaveze nije ono što se dogodilo nakon potpisivanja, već je ono ono što je prethodilo potpisivanju – a to je otvaranje vrata Bele kuće Vučiću“, rekao je Kurti.

Kurti je upravo optužio Hotija da je omogućio Vučiću da uđe u Belu kuću.

Takođe je pomenuo posetu bivšeg srpskog premijera, Zorana Đinđića, Sjedinjenim Državama.

Kazao je da su ga ubile „upravo snage koje su izvršile genocid u zemljama bivše Jugoslavije“, prenosi Gazeta Express.

„Početkom prve decenije ovog veka, pokojni premijer Srbije, Zoran Đinđić dočekan je u Beloj kući i niko posle njega. Poznato je da su ga ubile upravo snage koje su izazvale višestruke genocide na području nekadašnje Jugoslavije“, precizirao je Kurti.

Zaštitiću Gazivode od potraživanja

Kurti, koji se od kada je potpisan sporazum u Vašingtonu protivio njegovom sprovođenju, a posebno tački o podeli jezera Gazivode, komentarisao je i studiju izvodljvosti za podelu ovog jezera koju je nedavno izradilo ministarstvo infrastrukture SAD-a.

Kazao je da će „zaštititi jezero od potraživanja“, i da nije promenio svoj stav o njemu.

„Jezero Gazivode je veštačko jezero, jezero sa Kosova. Koristićemo sve argumente povodom ove nedavno objavljene studije izvodljivosti, ali i drugim studijama, da zaštitimo ovu imovinu Kosova od bilo kakvog potraživnja. Dakle, naš stav je jasan. Što više argumenata nađemo, to će biti bolje, i što manje napada bude na ovo bogatstvo Kosova, to će biti bolje“, rekao je Kurti.

Kurti je takođe komentarisao optužbe opozicije na njegov račun, da kvari odnose sa SAD-om. Kurti, međutim, poručuje da je Kosovo ozbiljan partner SAD.

„Imajte na umu da odbranu za koju tvrdite da činite SAD-u od mene, odnosno kao američki advokati prema meni, budući da ne možete postati tragični, postajete smešni. Morate zaustaviti ovu vrstu zaštite Amerike od mene. SAD teško može da ugrozi bilo ko na svetu. Moram da se nosim sa onim sa čim moram, ali istina je da ponekad moram da se nosim i sa prošlošću“, rekao je Kurti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari