Osveženje debate ili prazne priče 1Cvijetin Milivojević Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Osnivanje Građanskog demokratskog kluba pri Demokratskoj stranci sagovornici Danasa vide kao pokušaj rukovodstva stranke da osveži stranačku debatu stavovima ljudi koji nisu njeni članovi, ali i kao očuvanje intelektualnog diskursa ni o čemu zbog čega je takva opozicija suvišna i jalova.

Uz Politički savet DS sada ima i Građanski demokratski klub koji čine ugledni intelektualni sa kojima će rukovodstvo demokrata razgovarati o svim važnim pitanjima i problemima, ali i predlagati rešenja. Lider DS Zoran Lutovac je prošle nedelje na osnivanju Kluba rekao da je to jedna od stepenica na putu vraćanja izgubljenog poverenja, premošćavanja jaza između političara i građana, ali i podsticaj kvalitetnoj unutarstranačkoj debati pogledom spolja. On je naglasio da političke stranke ne smeju biti samodovoljni zatvoreni krugovi. Prva tema razgovora bili su uslovi za slobodne i poštene izbore, posredovanje poslanika Evropskog parlamenta i dometima tog posredovanja, kao i o kampanji bojkota.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević za Danas kaže da je većina stranka kod nas imala političke savete koje su mahom činili intelektualci, ljudi od autoriteta koji, iako članovi, nisu imali izvršne funkcije u stranci ali je njihov uticaj bio jak.

– Ovom idejom rukovodstvo želi da otvori stranku za one koji nisu članovi a imaju ideje koje mogu da pomogu stranci da u magli u kojoj je nađe puta koji bi je izveo iz krize koja je permanentna. To, kaže Milivojević, može da bude neka vrsta osveženja.

On ukazuje na to da je DS jedna od retkih partija koja ima statutarnu mogućnost neformalnog organizovanja za zaštitu manjinskog mišljenja unutar stranke, odnosno formiranja frakcija, iako je to, kako dodaje, možda prejaka reč. U tom kontekstu on pominje grupu „Izvorne demokrate“ koju čine ljudi koji su nekad bili poslanici ili su rukovodili njom u vreme Zorana Đinđića i Dragoljuba Mićunovića, a koji nikad nisu izašli iz stranke posle smene.

– Oni su nedavno podsetili da je rukovodstvo stranke zaboravilo da se navršava 100 godina od osnivanja i 30 od obnavljanja DS. Možda i to može da bude jedna od tema tog novog kluba. Značajno je i da se konstituiše još jedna jasnija i glasnija frakcija, „Grupa 21“, onih koji se ekstremno zalažu za ulazak u EU – kaže Milivojević. Prema njegovim rečima, za dobrobit demokratije i druge stranke možda mogu da se ugledaju na DS.

Istoričar i osnivač političkog kluba „Glas“ Nikola Samardžić za naš list kaže da je DS i dalje bućkuriš svake propale politike.

– DS sam napustio upravo kad se nakon atentata 2003. zaglibila u jednoj sličnoj močvari. Tada su DS prioriteti bili sledeći: prikrivanje političke pozadine atentata, otezanje saradnje s Haškim tribunalom, sabotaža partnerskih odnosa s Crnom Gorom, relativizacija potrebe da se odredimo prema odlukama etničke i političke većine na Kosovu. Radili su grantovi i upravni odbori, dok je Tadić u svome ličnom političkom besmislu trošio najdragocenije vreme za reforme kojim smo raspolagali u nedavnoj prošlosti. Svi problemi koje sam pomenuo i dalje su otvoreni. Ako sve propada, odlično je očuvan taj isti intelektualni diskurs ni o čemu. Zato je takva opozicija suvišna i jalova. Ako klub posluži Đilasu i Putinu, eto da su ipak imali još jednu važnu ulogu, takođe ni u čemu – zaključuje Samardžić.

Neki od članova Kluba su arhitekta Dragoljub Bakić, profesorka Vesna Rakić Vodinelić, profesor Čedomir Čupić, karikaturista Dušan Petričić, profesorka Snježana Milivojević, bivša predsednica Vrhovnog suda Srbije Vida Petrović Škero, profesor Đorđe Pavićević, doktorand Savo Manojlović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari