NASTAVAK S 1. STRANE
Obaveza smanjenja administracije bila je jedan od zahteva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema Srbiji. Zanimljivo je i kako su se ministri i partijski funkcioneri dosetili da izigraju zakone. Naime, prema Zakonu o državnoj upravi i Zakonom o državnim službenicima samo ministar i državni sekretar su političke ličnosti u ministarstvu, u zavisnosti od toga koja stranka je dobila koji resor u vladi.

NASTAVAK S 1. STRANE
Obaveza smanjenja administracije bila je jedan od zahteva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema Srbiji. Zanimljivo je i kako su se ministri i partijski funkcioneri dosetili da izigraju zakone. Naime, prema Zakonu o državnoj upravi i Zakonom o državnim službenicima samo ministar i državni sekretar su političke ličnosti u ministarstvu, u zavisnosti od toga koja stranka je dobila koji resor u vladi. Međutim, zakonom nije ograničen broj državnih sekretara, dok je broj savetnika limitiran na tri, tako da su se u nekim ministarstvima dosetili da postave i po dva, tri ili više državnih sekretara. Broj savetnika, zvaničnih i nezvaničnih, nemoguće je prebrojati. Razlog za ovo je potpuna stranačka kontrola nad radom ministarstva, pa se umesto deklarativne depolitizacije, ponovo ušlo u novi krug dovođenja partijskih kolega, prijatelja i rođaka.

Žalba povereniku i brzi odgovori

Put novinara Danasa do dobijanja potpunih podataka o veličini državne administracije trajao je nešto duže od mesec dana, a u priču se na kraju umešao i poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić, kojem je bila upućena žalba Danasa zbog ćutanja administracije na postavljena pitanja o broju državnih službenika. Poverenik je odbio žalbu kao nedopuštenu, jer nema ovlašćenja za odlučivanje po žalbi, pošto je Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisano da se protiv rešenja, odnosno nepostupanja Skupštine Srbije, predsednika Srbije, Vlade Srbije, Vrhovnog suda, Ustavnog suda i republičkog javnog tužioca, ne može izjaviti žalba povereniku. Ipak, u dopisu upućenom Službi za upravljanje kadrovima Vlade Srbije, Šabić je naveo da bi pomenute informacije „i bez posebnog zahteva tražioca, trebalo da budu dostupne javnosti kroz informator o radu državnih organa“. Ubrzo nakon ove reakcije poverenika, Danas je dobio odgovore na sva svoja pitanja.

Koliko je državna administracija preglomazna govori podatak da je 2001. na republičkom nivou bilo samo 8.099 zaposlenih. Praktično, državna administracija se za šest godina, i pored smanjenja države, jer je prvo ukinuta Savezna Republika Jugoslavija, a zatim i Državna zajednica Srbija i Crna Gora, umesto da se smanjuje ili bar da ostane na istom nivou, povećala čak tri puta. Posledica tadašnjeg uvećanja administracije delom je bila uzrokovana prelaskom jednog broja zaposlenih sa saveznog na republički nivo.
Kako je za Danas objasnila direktorka Službe za upravljanje kadrovima Vlade Srbije Jasmina Damnjanović, u odnosu na 2006. godinu broj zaposlenih na neodređeno i određeno vreme povećan je za 400 do 500 osoba.
– Broj od 27.892 zaposlena u državnoj administraciji na određeno i neodređeno vreme obuhvata ministarstva, organe uprave u sastavu ministarstava – Poresku upravu, Upravu carine, Upravu za izvršenje zavodskih sankcija, ali i službe vlade, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo spoljnih poslova. Sve to čini sistem državne uprave u službi vlade, osim MUP-a i BIA, za koje mi ne vodimo evidenciju i nemamo podatke. Po Zakonu o policiji i po Zakonu o BIA, ove institucije same vode evidenciju i nemaju obavezu da nam te podatke dostavljaju – kaže Damnjanović.
Na pitanje da li je državna administracija smanjena za 10 odsto, odnosno 2.700 službenika, naša sagovornica objašnjava da je bilo smanjenja uprave tokom leta 2005.
– Ova služba nema tačne podatke o broju ljudi koji su tada otišli. Naime, mi smo kao služba nastali 2006. Ono što mogu da kažem jeste da je smanjenjem otišlo 10 odsto zaposlenih – kaže Damnjanović.
Na pitanje po kojim kriterijumima je urađeno otpuštanje zaposlenih, direktorka Službe za upravljanje kadrovima Vlade Srbije objašnjava da je Vlada donela uredbu o racionalizaciji broja zaposlenih i da je svaki državni organ morao da smanji službu za 10 odsto.
– O tome da li je svaki organ to i uradio ova služba nema podatke. Bilo je dobrovoljnog prijavljivanja, ali nemamo podatke kako je po kojim organima to izgledalo – navodi Damnjanović.
Ona naglašava da su raspadom državne zajednice republičkim organima pridodati i „Plov-put Beograd“ i „Geomagnetski zavod“, koji su bili u sistemu saveznih javnih ustanova, a sada su u sistemu državne uprave, kao i da je država dobila i neke nove institucije.
Inače, za plate državnih službenika Vlada Srbije je za narednu godinu planirala da izdvoji 176,7 milijardi dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari