Popov: Šef diplomatije preti susedima "praznom puškom" 1Foto: Georgi Licovski/EPA

Izvesno je da će ponovno glasanje o prijemu Kosova u Unesku dovesti do tenzija između Srbije i susednih država.

Ovo navode za Danas stručnjaci za regionalna pitanja, komentarišući najnovije poruke šefa srpske diplomatije Ivice Dačića koje su izazvale burna reagovanja u Makedoniji. Prema mišljenju naših sagovornika, otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu mogu da posluže kao okidač za trzavice u regionu.

Podsetimo, ministar Dačić je u razgovoru za agenciju Beta poručio susedima da neće dozvoliti da „Srbija bude ponižavana“, kao i da bi Beograd mogao da glasa protiv interesa susednih zemalja koje nisu podržale Srbiju u važnim pitanjima kao što su priznanje Kosova ili njegovo članstvo u Unesku. On je naglasio da je „Srbija pogrešila kada je Makedoniju priznala pod ustavnim nazivom“, na šta je reagovalo zvanično Skoplje, a potom se opet oglasio Dačić stavljajući akcenat na prijateljske odnose.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, smatra da je ministar Dačić dao „krajnje neprimerenu, nediplomatsku i veoma grubu izjavu“, kao i da „možemo samo da pretpostavimo šta je bio razlog za to“.

– Indikativno je to što premijer Vučić nije reagovao na Dačićevu retoriku, iako se on dosad uzdržavao da odgovori na kritike iz susednih država, poput Hrvatske, u želji da prikaže Srbiju kao faktor stabilnosti u regionu. Ćutanje Vučića čini situaciju još šizofrenijom. Poruke Dačića treba sagledati i u kontekstu predstojećih predsedničkih, a moguće i vanrednih parlamentarnih izbora. Lider SPS zaoštravanjem retorike prema susedima zapravo želi da se dodvori proruskom biračkom telu, jer je meta njegovih verbalnih napada pre svega Crna Gora, a ne Makedonija, budući da su Rusi zbog pridruživanja Crne Gore NATO razočarani u Podgoricu. Dačić preti susedima „praznom puškom“ jer Srbija nije u poziciji da u Savetu bezbednosti UN vuče poteze protiv Crne Gore i Makedonije. S druge strane, ruski veto u SB UN debelo košta Srbiju, kaže Popov za Danas.

Popov ocenjuje da se Dačić govoreći o odnosima u regionu uglavnom osvrnuo na događaje od pre maltene deceniju, kada je Srbija, za razliku od aktuelnog trenutka, bila u lošim odnosima sa Crnom Gorom i kada se Beograd „mešao u unutrašnje stvari susedne države“.

Nikola Burazer, programski direktor Centra savremene politike, kaže za Danas da nam je Nova godina već donela pomalo neočekivane trzavice.

– Ove godine nas očekuje novo glasanje o prijemu Kosova u Unesko, pa se time verovatno može objasniti ponovno otvaranje ove teme, koje će sasvim sigurno doneti i nove tenzije. Prethodnu godinu na Zapadnom Balkanu obeležili su politička nestabilnost i bilateralne tenzije koje su u potpunosti zasenile napredak država regiona ka članstvu u EU. Izbori u Crnoj Gori i Makedoniji imali su vrlo dramatične zaplete, dok je kriza u BiH izazvana referendumom u Republici Srpskoj pretila da preraste u najveću krizu u ovoj državi još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Odnosi na relaciji Beograd – Zagreb i Beograd – Priština bivali su izuzetno zaoštreni, a trajna politička kriza na Kosovu značajno je ugrozila Briselski dijalog, ističe naš sagovornik.

Burazer ukazuje da se može očekivati da će 2017. godina doneti nastavak ovih zabrinjavajućih trendova jer „brojna otvorena pitanja ostaju nerešena i time predstavljaju žarište za nove potencijalne krize, naročito u slučaju geopolitičkih turbulencija između EU i Rusije“.

– Problemi poput statusa Kosova, imena Makedonije i nefunkcionalnosti BiH vrlo lako mogu proizvesti značajne tenzije u regionu. U 2017. možemo očekivati i nove probleme u dijalogu Beograda i Prištine, kao i nastavak političke krize u Makedoniji, BiH i na Kosovu. S druge strane, očekuje se i članstvo Crne Gore u NATO, koje može imati pozitivne posledice po ceo region, ali biti i izvor novih trzavica. Proces pristupanja zemalja regiona EU, u kojima prednjače Crna Gora i Srbija, ostaje izuzetno važan za ceo region, ali će njegova dinamika i dometi zavisiti kako od napretka država regiona, tako i dešavanja u samoj EU, poručuje sagovornik Danasa.

Globalni uticaji

Nikola Burazer prognozirajući situaciju u regionu kaže da mnogo toga zavisi od globalnih dešavanja, pre svega od politike novog američkog predsednika Donalda Trampa i njegovog odnosa prema Rusiji, ali i od izuzetno važnih izbora u Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji. „Pobeda ili značajan izborni uspeh ekstremno desnih partija na ovim izborima mogu u velikoj meri ugroziti proširenje EU, a samim tim i destabilizovati region“, konstatuje on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari