Afere Krušik, Jovanjica, Telekom i rušenje Savamale ostaju deo izveštaja o napretku Srbije u EU 1Foto: EPA-EFE/ OLIVIER HOSLET

Evropski parlament je danas usvojio Izveštaj poslanika Vladimira Bilčika o napretku Srbije na evropskom putu, a većinom glasova usvojili su i amandaman koji predviđa da afere Krušik, Jovanjica, Telekom Srbja i rušenje Savamale ostaju deo izveštaja o napretku Srbije.

Za usvajanje izveštaja glasalo je 538 poslanika, protiv je bilo 69, a uzdržanih 79.

U Izveštaju, sačinjenom na osnovu Izveštaja Evropske komisije o Srbiji, od Beograda se traže „ubedljivi rezultati“ u važnim oblastima poput pravosuđa, slobode izražavanja i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Evropska komisija se poziva da izmeni način izveštavanja kako bi u obzir bilo uzeto i nazadovanje i poslata jasna poruka zemljama u procesu pristupanja, uključujući Srbiju.

Ukazuje se da je normalizacija odnosa i za Srbiju i za Kosovo „prioritet i preduslov za pristupanje EU“.

Za amandman je glasalo 407 poslanika, a protiv ih je bilo 198 i preostalo je da se u toku dana glasa o izveštaju u celini, preneo je Juropijen Vestern Balkans. Evropski parlament će u izveštaju pozvati vlasti u Srbiji da pokažu rezultate u istragama slučajeva Krušika, Jovanjice i Telekoma Srbija, kao i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Izveštaj o Srbiji je u novembru napisao izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik, poslanici su na njega podneli skoro 400 amandmana, a usvojio ga je Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta u februaru.

Evropski parlament usvojio rezolucije o Srbiji, Kosovu, Albaniji i Severnoj Makedoniji

Evropski parlament (EP) je danas usvojio rezoluciju o napretku Srbije na evropskom putu.

Za usvajanje rezolucije, koja sadrži ključne poruke iz izveštaja poslanika EP Vladimira Bilčika o Srbiji, glasalo je 538 poslanika, protiv je bilo 69, a uzdržanih 79.

Bilčik, izvestilac EP za Srbiju, sačinio je izveštaj za prethodne dve godine na osnovu Izveštaja Evropske komisije o Srbiji iz novembra 2020. godine.

U usvojenoj rezoluciji EP upozorava da su normalizacija odnosa Srbije i Kosova i istinsko poštovanje osnovnih prava ključni za određivanje brzine pregovora o članstvu sa EU.

Evroposlanici izražavaju zabrinutost zbog funkcionisanja parlamenta Srbije, u kojem nema opozicije, i legitimiteta tog tela koji osporavaju opozicione stranke.

Rezolucijom se ponavlja značaj usklađivanja Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, pošto Srbija trenutno ima najnižu stopu usklađenosti u regionu.

Poslanici EP pozdravljaju napredak koji je Srbija postigla u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije i ohrabruju njenu vladu da nastavi sa strukturnim reformama u toj oblasti, navosi se na sajtu EP.

Evropski parlament je danas ubedljivom većinom usvojio i izveštaje, odnosno rezolucije o Kosovu, Severnoj Makedoniji i Albaniji.

Za usvajanje rezolucije o Albaniji glasao je 581 poslanik, a 61 protiv, a o Severnoj Makedoniji 558 za i 70 protiv.

Najmanju podršku evroposlanika dobila je rezolucija o Kosovu, na osnovu izveštaja Viole Fon Kramon, za koju je glasao 471 poslanik, uz 109 glasova protiv i 104 uzdržana.

U rezoluciji o Kosovu, poslanici pozivaju vlade Srbije i Kosova da se uzdrže od bilo kojeg poteza koji bi mogao da naruši poverenje između dve strane. Ukazujući da pet članica Unije nije priznalo Kosovo, poslanici ponovo pozivaju te države da to učine, uz ocenu da je nezavisnost Kosova nepovratna.

Priznavanje Kosova od članica koje to još nisu učinile, Grčke, Kipra, Malte, Rumunije i Španije, doprinelo bi normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, „učvrstilo bi i konsolidovalo stabilnost u regionu, i olakšalo integraciju obe države u EU“, navodi se u rezoluciji EP.

Evroposlanici takođe pozivaju Savet EU da hitno uvede bezvizni režim za građane Kosova.

U rezoluciji o Albaniji EP pozdravlja jasnu stratešku orijentaciju i posvećenost te zemlje evropskim integracijama i poziva na zvaničan početak pristupnih pregovora bez daljeg odlaganja, nakon što je Tirana u potpunosti ispunila uslove koje je postavio Evropski savet.

Evroposlanici ističu da će parlamentarni izbori 25. aprila biti ključni za konsolidaciju i obnovu demokratskih procesa u Albaniji, uz upozorenje da su slobodni i pošteni izbori od suštinskog značaja za proces evropskih integracija.

U rezoluciji o Severnoj Makedoniji poslanici navode da je ta zemlja ostvarila konzistentan napredak i da održava stabilnu brzinu u sprovođenju reformi.

Zbog toga EP poziva EU da što pre održi prvu međuvladinu konferenciju sa Severnom Makedonijom, koja predstavlja formalni početak pregovora o članstvu.

Poslanici žale zbog manjka razumevanja između Bugarske i Severne Makedonije oko otvorenih bilateralnih pitanja i ohrabruju obe zemlje da postignu kompromis oko akcionog plana o konkretnim merama za rešavanje spora.

U rezoluciji EP ukazuje i da nisu primenjene ranije preporuke u vezi s diskriminacijom makedonskih građana koji javno izražavaju svoj bugarski identitet.

Poslanici u sve četiri rezolucije naglašavaju značaj jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje.

Usvojen amandman o KRIKU

U konačni tekst izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji, o kom će poslanici Evropskog parlamenta glasati danas u celini, uključena je i osuda napada na portal KRIK i nevladinu organizaciju CRTA.

Za ovaj amandman, podnet prošle nedelje, glasalo je 560 poslanika Evropskog parlamenta na današnjem plenumu, protiv je bilo njih 54, dok je uzdržanih bilo 68, javlja Juropien vestern Balkans (EWB) .

U ovom amandmanu se ističe da vređanje, zastrašivanje političkih protivnika i predstavnika medija od stranke narodnih poslanika Skupštine Srbije, predstavlja kršenje demokratske prakse i temeljnih vrednosti, što bi trebalo najoštrije osuditi.

U amandamanu se navodi da je EP zgrožen nedavnim orkestriranim napadima nekoliko narodnih poslanika i provladinih tabloida na istraživačke novinare i članove civilnog društva, uključujući i KRIK i nevladinu organizciju CRTU i Otvoreni parlament, u kojima se oni prikazuju kao saradnici kriminalnih grupa i optužuju za pokušaj državnog udara.

Ovaj amandaman podneli su poslanici liberala Klemen Grošelj, Zelenih Viola von Kramon Taubadel i socijaldemokrata Tonino Picula, Marek Belka i Demetris Papadakis. “Ogromna većina poslanika Evropskog parlamenta osuđuje napade srpskih poslanika CRTA i KRIK i druge nevladine organizacije i medije”, objavila je na svom tviter nalogu poslanica EP Viola fon Kramon, nakon objavljivanja rezultata glasanja.

Isti poslanici podneli su i amandman u kom se navodi da EP žali zbog toga što srpske vlasti tek delimično ispunile ili nisu uopšte ispunile obaveze preuzete u međustranačkom dijalogu koje se odnose na Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i na javni servis Radio televiziju Srbije (RTS).

“Evropski parlament podseća da slobodi i nezavisni mediji imaju glavnu ulogu u demokratiji. Žalimo zbog toga što od završetka prve faze međustranačkog dijalog, rad REM-a i RTS-a nije uspeo vratiti svoju verodostojnost u izveštavanju javnosti i opozicionim strankama”, navodi se u ovom delu teksta amandmana.

Amandman je notirao i da su se sva udruženja nezavisnih novinara i medija u Srbiji povukla iz vladine Radne grupe za bezbednost novinara, jer institucije nisu reagovale na napade provladinih tabloida na novinare Mreže za istraživanje kriminala i korupcije KRIK.

Na današnjem glasanju na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta za ovaj amandman glasalo je 399 poslanika, dok je protiv bilo 265. Evropski parlament izrazio je zabrinutost i zbog nivoa zagađenja u Srbiji, usvajajući amandman koji govori o Boru, Kolubari i Smederevu.

U njemu se navodi da je Evropski parlament, između ostalog, apeluje na vlasti da preduzmu mere za poboljšanje kvaliteta vazduha, posebno u velikim gradovima i industrijskim područjima poput Smedereva, Bora i Kolubare.

Da se ovaj amandman nađe u konačnom tekstu Rezolucije EP o Srbiji glasalo je 562 poslanika za, a protiv je bilo svega 67. Rezultati glasanja u celini biće poznati oko 19 časova. Ranijih godina izveštaji ovog tipa dobijali usvajani su velikom većinom.

Bilčik: Ispunjavanje političkih kriterijuma ključno za napredak Srbije ka EU

Izvestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je danas u Briselu da Srbija mora da ostvari vidljiv napredak u više političkih oblasti kako bi napredovala ka EU.

Na zajedničkoj konfernciji za novinare sa izvestiteljkom EP za Kosovo Violom Fon Kramon, posle rasprave o Rezoluciji EP o napretku Srbije, na osnovu njegovog izveštaja, Bilčik je rekao da evroposlanici pozdravljaju posvećenost Vlade Srbije evropskim integracijama, ali da EU „mora da vidi više reformi, pre svega u oblastima vladivne prava i pravosuđa“.

„Fundamentalni kriterijum za napredovanje Srbije na putu ka EU je politički. Srbija veoma dobro stoji ekonomski, ali ima više političkih oblasti u kojima je potreban napredak“, kazao je Bilčik.

Naveo je da je pandemija korona virusa negativno uticala na razvoj demokratskih institucija i da u Izveštaju o napretku Srbije zato ističe „značaj međupartijskog dijaloga i kvaliteta političkog takmičenja i demokratije“.

Bilčik je ponovo ukazao da je važno da sloboda medija bude obezbeđena i da novinari budu zaštićeni, upozorivši da je „svaka prenja novinarima neprihvatljiva“.

Kao jednu od važnih poruka u Izveštaju Bilčik je izdvojio usklađivanje Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU.

„Ta usklađenost je sada oko 60 odsto, ali srpska budućnost je evropska, nije ruska ili kineska, to je važna poruka u Izveštaju“, rekao je Bilčik.

Povodom odnosa Srbije i Kosova, Bilčik je kazao da Beograd „veoma ozbiljno shvata“ dijalog pod okriljem EU i izrazio nadu da će dve strane što pre postići sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa koji će, kako je rekao, „suštinski približiti“ Srbiju Uniji.

Naveo je da Izveštaj predstavlja „dobru mapa puta“ koja ukazuje u kojim oblastima Srbija treba da napreduje na putu ka EU, i dodao da „bez reformi neće biti ni napretka na evropskom putu“.

Bilčik je rekao da su Srbija i Kosovo uspeli da organizuju „dobre izbore, s obzirom na okolnosti“ pandemije korona virusa i da to treba pohvaliti.

Kazao je i da je pandemija izoštrila geopolitičku borbu i povećala uticaj Rusije i Kine u regionu.

Bilčik je naveo da su proširenje i evropska perspektiva Zapadnog Balkana u vrhu strategije EU i da Unija može mnogo više da uradi po pitanju podrške partnerima na Zapadnom Balkanu.

O rezoluciji o napretku Srbije u celini evroposlanici će glasati večeras.

Fon Kramon je rekla da EP šalje snažnu poruku Kosovu na evropskom putu na kojem Priština treba više da uradi u oblastima vladavine prava i rodno zasnovanog nasilja, ali i da poboljša borbu protiv klimatskih promena.

„Ima još problema pred nama, ne zanemarujemo probleme u borbi protiv korupcije, i naglašavamo značaj Misije Euleks, Specijalizovanih veća i Specijalizovanog tužialštva Kosova“, kazala je Fon Kramon.

Navela je da je danas u EP „istakla značaj“ vizne liberalizacije za Kosovo i dodala da se nada da će to pitanje biti rešeno do kraja godine.

Povodom dijaloga Beograda i Prištine, Fon Kramon je rekla da je prethodnih nedelja postignut „određeni napredak“ i da treba nastaviti u tom smeru.

Navela je da je sveobuhvatni sporazum Srbije i Kosova „preduslov za evropske integracije“.

Fon Kramon je rekla da je zbog teškoća EU da obezbedi vakcine za sopstvene građane i partnerske zemlje stvoren vakuum koji koriste neke zemlje.

„Srbija veoma ofanzivno promoviše vakcine iz Rusije i Kine, to je geopolitička borba, reći ću otvoreno“, dodala je.

Na pitanje šta će EU učiniti da spreči takozvanu „pasivizaciju adresa stanovanja“ Albanaca u Srbiji, kojom oni zapravo postaju nevidljivi, Fon Kramon je rekla da je to „veoma teško pitanje“ kojim će se pozabaviti, ali da je „potrebno još empirijskih podataka“ o tom procesu.

Bilčik je na isto pitanje odgovorio da je u toku „dobar dijalog“ Beograda i Prištine i da „sva otvorena pitanja koja se tiču ljudi iz Srbije i sa Kosova moraju da budu rešena u okviru dijaloga“.

On je istakao da je neophodno da Srbija ostvari političke promene u više oblasti, kao što su medijske slobode i usklađenost sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije.

Važno je da novinari i organizacije civilnog društva budu zaštićeni, jer je svaki napad na njih neprihvatljiv, rekao je Bilčik na konferenciji za medije u Evropskom parlamentu.

Fajon: Budućnost regiona je u EU

Nema sumnje da je budućnost zapadnog Balkana u okviru Evropske unije (EU) i da je poštovanje demokratije i vladavine zakona, kao osnovnih evropskih vrednosti, preduslov za članstvo u Uniji, ocenila je danas poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.

Fajon je pozvala države članice EU da odmah počnu pristupne pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom, ukazujući da je to jedno od najvećih pitanja koje podriva kredibiltet Unije.

Danas je važan dan za zemlje zapadnog Balkana, jer Evropski parlament ocenjuje proces proširenja i napretka koji su Srbija, Severna Makedonija, Albanija i Kosovo postigle u protekle dve godine, istakla je Fajon u obraćanju na plenarnoj sednici. Ovog puta, međutim, naša najvažnija poruka ide evropskim vladama u Savetu EU.

Snažno pozivamo države članice da ispune svoje obaveze i odmah započnu pregovore. Politika proširenja mora biti vođena objektivnim kriterijumima i ne sme biti ometana jednostranim interesima, poručila je Fajon, govoreći o Severnoj Makedoniji i Albaniji. Prateći pažljivo političku situaciju u Srbiji kao predsedavajuća delegacije EU-Srbija i jedna od predstavnika u međustranačkom dijalogu između vlade Srbije i opozicije, Fajon je ocenila da je napredak učinjen u jačanju regionalne saradnje, ali da ima još mnogo toga da se uradi, posebno u borbi protiv korupcije i obezbeđivanju poštovanja slobode izražavanja. Fajon je istakla da međupartijski dijalog treba zaključiti mnogo pre najavljenih izbora, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za primenu neophodnog zakonskog okvira i poboljšanje izbornih uslova.

U interesu je EU da Srbija uskoro postane njena članica, ali postoji potreba za jačim reciprocitetom. Veoma je važno da vlasti u Srbiji ostanu posvećene vrednostima EU i da ne doprinose širenju retorike protiv EU u Srbiji, naglasila je Fajon.

Fajon je čestitala izbor Aljbinu Kurtiju za novog kosovskog premijera, naglašavajući važnost neposrednog nastavka dijaloga Beograda i Prištine. Potpuno sam spovećena ispunjavanju našeg obećanja za liberalizaciju viznog režima za građane Kosova, a ta borba nije gotova dok Savet ne da zeleno svetlo, poručila je Fajon.

Poslanici na plenarnoj sednici imaju pravo da podnesu takozvane „usmene amandmane“ na ovu verziju izveštaja i ukupno ih ima 21.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari