Potpredsednik kosovske vlade u Smederevu 1Foto: D. Đ.

Potpredsednik kosovske vlade i ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić izjavio je danas u Smederevu da je cilj da se u naredne tri godine zatvori pitanje povratka raseljenih lica na KiM.

On je o mogućim rešenjima za povratak i integraciju razgovarao sa predstavnicima 11 porodica raseljenih sa KiM, koji trenutno žive u ovom gradu. Jedna od mogućnosti, po njegovim rečima, je integracija u one sredine u kojima danas žive, ukoliko to oni žele.

“U skladu sa njihovim odlukama, mi ćemo u 2018. krenuti u proces rešavanja i implementacije onoga što se budemo dogovorili. Nama je cilj povratak svake srpske porodice na Kosovo. Taj povratak mora da bude dobrovoljan. Moj stav je da nikada ne odustanemo da Srba na Kosovu bude više nego što je danas. Borimo se podjednako za opstanak kao i za povratak.”

Jevtić je rekao da je jedan od većih problema o kojima razgovara sa ljudima, uzurpirana imovina Srba na Kosovu, koji će rešavati na konkretan način “kako je to usvojeno na Regionalnog konferenciji, koja je okupila predstavnike Vlade Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Biće formiran poseban sudski panel koji će se jedino baviti pitanjem uzurpirane imovine, kako bi se rešilo u što kraćem roku i da ljudi dobiju u posed ono što im pripada.

“Kad govorimo o povratku, misli se na povratak gde oni žele, povratak gde je moguć, povratak koji ne znači samo obnovu i izgradnju kuća već i radno mesto za svaku porodicu koja se vrati, kroz konkretne projekte i planove. Evo, u Metohiji smo pokrenuli zadrugu za proizvodnju luka i već imamo otvoreno tržište. Većina Srba se na prostoru Kim bavi poljoprivredom i to smo uzeli u obzir. U kosovskom Pomoravlju, odakle je veći deo porodica raseljen ovde u Smederevu, formiraćemo jednu zadrugu za celu oblast Pomoravlja, da zajedno rade i da mogu svoju robu da plasiraju.”

Jevtić je istakao kao zajednički cilj u dugoročnom smislu, da se reši pitanje raseljenih i to se radi na nekoliko načina, pre svega institucionalno. Nacrt zakona će se upravo odnositi na sva ova prava raseljenih, tako da ako lice ne želi da se vrati, to pravo može da ostvari u budućnosti i u naslednom smislu, da njihova deca imaju tu mogućnost.

“Zato je važno da se što manje srpske imovine proda, jer svako prodato parče srpske zemlje je u budućnosti manja šansa da nas tamo bude više. Zato sam danas ovde da, zajedno sa gradonačelnicom, upoznamo raseljene sa svim ovim informacijama, odgovorimo na njihova pitanja i tako im omogućimo da donesu odluku koja će biti samo njihova. Iako je od završetka sukoba prošlo dve decenije, mi ne odustajemo i to je naša glavna poruka i na Regionalnoj konferenciji i moja ovde danas. Kao što sam i njima rekao, pravo imovine je sveto pravo i iznad je drugih prava. Mi nećemo odustati, bićemo uporni da što više Srba vratimo na Kosovo.”

On se saglasio da je odziv u Smederevu, gde je završio osnovnu i srednju školu i 1999. se vratio na KiM, gde i danas živi, mogao da bude veći, svakako da jeste. Današnji sastanak u Smederevu, kako je objasnio, samo je deo planiranja aktivnosti za 2018. godinu, poput sastanaka raseljenih sa osobama koje se bave određenim pitanjima, poput prava i imovine.

“Da se pomogne ovim ljudima da podnesu i tužbe i zahteve i drugo. To je važno da im pomognemo da to urade i u Smederevu i u Kraljevu, Kragujevcu, Nišu i u Jagodini, Ćupriji, svuda tamo gde se danas nalaze, da im olakšamo posao. To ćemo raditi u narednom periodu, zajedno sa lokalnim samoupravama

Prema rečima gradonačelnice, u Smederevu trenutno ima 4000 raseljenih osoba sa KiM.

Međusobna obaveza

Zajednica srpskih opština je međunarodna obaveza Prištine i koliko god su neki očekivali da u koalicioni sporazum Srpske liste sa našim partnerima u Vladi (Kosova) stavimo to pitanje, ne, nismo to uradili, zato što je to međunarodna obaveza a ne koaliciona obaveza Vlade. Ovih dana, politički lideri Albanaca kažu da će se Zajednica srpskih opština formirati ali u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova. Mi se protivimo tome i nekoliko činjenica nam daje to pravo.Zajednica srpskih opština mora da bude formirana jedino u skladu sa Briselskim sporazumom. Drugo, činjenica je da je Skupština Kosova ratifikovala ovaj sporazum (Briselski) dvotrećinskom većinom u Skupštini i samim tim je iznad zakona i Ustava. Formiranje ZSO očekujemo da se desi tokom 2018. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari