Kosovo je jedna od glavnih tema godišnjeg skupa Interakcijskog saveta, organizacije koja okuplja bivše predsednike država i vlada iz celog sveta.
Osim toga, teme skupa su i međureligijski dijalog i uloga SAD u svetu. Skup nije otvoren za izveštavanje, ali diskutanti mogu da odobre novinarima koji prisustvuju na njemu korišćenje njihovih izjava u medijima, što je bio slučaj u pisanju i objavljivanju ovog izveštaja.

Kosovo je jedna od glavnih tema godišnjeg skupa Interakcijskog saveta, organizacije koja okuplja bivše predsednike država i vlada iz celog sveta.
Osim toga, teme skupa su i međureligijski dijalog i uloga SAD u svetu. Skup nije otvoren za izveštavanje, ali diskutanti mogu da odobre novinarima koji prisustvuju na njemu korišćenje njihovih izjava u medijima, što je bio slučaj u pisanju i objavljivanju ovog izveštaja.
Obrazlažući stav Rusije o Kosovu, nekadašnji premijer Jevgenij Primakov ukazao je na to da bi prvi put jedna autonomija dobila status države i to bez saglasnosti države u kojoj se ona nalazi. To bi pokrenulo čitavu lavinu identičnih problema, od bivših sovjetskih republika pa do evropskih država.
– Ukoliko Kosovo dobije nezavisnost to može da označi početak novog kruga menjanja granica na Balkanu u kojem mogu nestati neke tek stvorene države – ukazao je Primakov.
Nekadašnji predsednik ruske vlade umesto žurbe predlaže nastavak pregovora i obezbeđivanje platforme na kojoj će se saglasiti obe strane.
Nekadašnji predsednik Kipra Georgios Vasiliu komentariše da, ukoliko Kosovo dobije nezavisnost, onda se ni turskom delu Kipra to ne može zabraniti. Koncept „velike Albanije“ nije mit nego realnost, rekao je Vasiliu, a to znači da se može pretpostaviti da će Albanci u Makedoniji, posle ostvarivanja ciljeva na Kosovu, krenuti sa sličnim zahtevima.
Nekadašnji austrijski premijer Franc Vranicki ukazao je da je pogrešan pristup koji smatra da je potrebno upotrebiti pritisak na Srbiju kako bi se odrekla Kosova, a zauzvrat postala član.
– To je pogrešan pristup jer članice EU treba da ispune određene uslove EU, a ne Ahtisarijevog predloga. U ovom slučaju prebrzo rešenje bilo bi loše rešenje, ukoliko bi uopšte bilo rešenje. Srpska manjina sada je manje ili više nezaštićena i to je veliki problem. Ukoliko može da se pregovara na osnovu Ahtisarijevog plana, onda je potrebno sesti i pregovarati – zaključio je Vranicki.
Dugogodišnju australijski predsednik Vlade Malkom Frejzer koji je boravio u Srbiji tokom bombardovanja 1999. smatra da je jedino rešenje da NATO ostane na Kosovu sledećih 50 godina kao u Nemačkoj, pošto je već tamo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari