Jedino što najmoćnije saveznike Prištine na međunarodnoj sceni u ovom trenutku zanima jeste kako će se Srbija ponašati posle objavljivanja stava Međunarodnog suda pravde o Kosovu, odnosno da li je zaista spremna da predloži Generalnoj skupštini UN rezoluciju s „političkom težinom“, koja bi išla u prilog pokretanju novih pregovora o statusu.

U svim razgovorima predstavnika srpskog državnog vrha s diplomatama iz SAD i zemalja članica EU jedina tema je šta Srbija namerava da preduzme u Generalnoj skupštini. Tema nisu ni samo mišljenje MSP, ni šta je Beograd spreman da traži i ponudi u eventualnim novim pregovorima. U tom smislu, aktuelne medijske spekulacije o nekakvim idejama za podelu Kosova i razmenu teritorija samo slabe pregovaračke kapacitete Srbije za bitku u GS UN. Te ideje, jednostavno, nisu predmet ikakvih razgovora, saznaje Danas iz dobro obaveštenih izvora bliskih drđavnom vrhu Srbije.

Kako ističu naši sagovornici, situacija u MSP se „donekle iskomplikovala, ali preteže na stranu Srbije“.

Preliminarno glasanje među sudijama u MSP, održano pre oko mesec dana, o tome koji članovi sudskog veća će pisati tekst savetodavnog mišljenja bilo je u prilog stavovima Beograda. Naime, odlučeno je, odnosom u glasovima osam prema sedam, da tekst pišu, pored predsednika MSP Hisašija Ovade, dvojica sudija čije se mišljenje o legalnosti samoproglašene nezavisnosti podudara sa argumentima Srbije. Posebno važno je to što se u sudsko veće biraju one sudije koje predstavljaju većinsko mišljenje.

Međutim, u međuvremenu je sudija MSP iz Kine podneo ostavku zbog bolesti, a njegova zamena nije dobilo pravo glasa, s obzirom da nje bila od početka u postupku. Time se odnos snaga u Sudu koji je odlučivao o tekstu savetodavnog mišljenja, a na osnovu predloga tročlanog sudskog veća, sveo na pat poziciju – 7:7. Predsednik Ovada imao je pravo „zlatnog glasa“, ali je odbio da ga iskoristi, zbog važnosti postupka i njegovih posledica. Zbog toga su sudije pristupile glasanju po paragrafima, čiji krajnji ishod nije poznat. Glasanje ukupno 14 sudija po pojedinačnim paragrafima komplikuje situaciju, jer se javlja mogućnost da neki segmenti konačnog mišljenja budu podložni interpretacijama. Ipak, na osnovu svih informacija s kojima raspolažu vlasti u Beogradu, i iz zapadnih i iz istočnih izvora, konačni stav MSP biće u korist Srbije, odnosno njene argumentacije da je deklaracija Skupštine Kosova o nezavisnosti suprotna međunarodnom pravu.

Moćni saveznici Prištine, odnosno SAD i najuticajnije članice EU, svesni su da stav MSP neće biti u prilog nezavisnosti, zbog čega sada rade na dva polja. Jedno je da se Srbiji izloži snažnom diplomatskom pritisku, konstantnim upozorenjima da treba da bude „konstruktivna“, odnosno da bi njeno insistiranje na rezoluciji u GS UN moglo da ima cenu u procesu evropske integracije. Zapad, dakle, nastoji da do te rezolucije uopšte ne dođe, a i ako je bude, da ona bude „meka“, da nema nikakvu političku težinu, odnosno da ne sadrži elemente koji bi upućivali na nove pregovore o statusu i koji bi jasno stavili do znanja da je nezavisnost Kosova nelegalna.

S druge strane, za slučaj da Srbija ne odustane od rezolucije, pokušava da se obzbedi da većina u GS UN odbije njen predlog teksta. I to je situacija izuzetno teška. U ovom trenutku, po procenama vlasti Srbije, 45 zemalja spada u one „nesigurne“, podložne pritiscima. Izjava kosovskog ministra Skendera Hisenija da će 35 država priznati Kosovo je preterana, ali nije nerealno očekivati da će od tih 45 „nesigurnih“ glasova, desetak otići na albansku stranu. Reč je pre svega o onim zemljama koje su direktno zavisne od SAD, Velike Britanije, Nemačke i Francuske, među kojima ih je najviše u pojasu Kariba, ali i u Africi i Aziji.

Razlog za brigu je i odluka predsednika MSP da zakaže objavljivanje mišljenja za 22. jul. Naime, na tehničke procedure koje treba potom da uslede, poput prevođenja i raznih administrativnih radnji, proćiće par nedelja pre nego što stav MSP zvanično dođe u Generalnu skupštinu UN. To znači, u avgustu. Zakazivanje sednice u mesecu godišnjih odmora bilo bi besmisleno, zbog čega Srbiji preostaje da inicira zasedanje s njenim predlogom rezlucije na dnevnom redu tek za septembar. To znači da će saveznici Prištine imati pet-šest nedelja za pojačavanje lobiranja protiv interesa Srbije po ovom pitanju. Tih mesec i po dana trajaće i neka vrsta „rata interpretacijama“ mišljenja MSP, ali Srbija tu nema razloga za preteranu bojazan, s obzirom da će ključni stavovi Suda jasno biti u njenu korist. Ipak, da bi se te interpratcija jednom zauvek zaustavile i da bi se potom otvorio prostor za nove pregovore o statusu, neophodno je da GS UN usvoji rezoluciju koja će imati jasnu političku težinu.

Oliver Ivanović, državni sekretar u Ministarstvu za KiM, kaže za Danas da Vlada ima spremne planove u slučaju da savetodavno mišljenje MSP bude jasno, kao i u slučaju da ono bude dvosmisleno ili neodređeno.

– Ipak, treba očekivati da Sud saopšti jasan stav, kao što su i ocenili brojni ugledni stručnjaci za međunarodno pravo – kaže Ivanović.

Kada je reč o spekulacijama da će se na dnevnom redu naći i ideje o podeli Kosova i razmeni teritorija, Ivanović odgovara da „nijedna opcija koja izlazi iz okvira Rezolucije 1244 ne može biti politika Vlade“. On dodaje da nije isključeno da bi srpski predlog rezolucije Generalne skupštine UN mogao dobiti podršku neophodne proste većine, ali upozorava da ipak prvo treba sačekati da se vidi kakvo će biti mišljenje MSP.

„EU će pratiti reakcije Beograda“

Premijer Belgije Iv Leterm izjavio je da će Evropska unija, kojoj njegova zemlja predsedava, pažljivo pratiti reagovanje srpskih vlasti na savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu. ôVažnije od samog mišljenja biće reagovanje vlasti u Srbiji… EU će to veoma pažljivo posmatrati“, rekao je Leterm juče u Briselu, na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsednikom Srbije Borisom Tadićem. Tadić je, s druge strane, novinarima rekao da Srbija ôneće podsticati previranja, ali da ima svoja legitimna nacionalna pravaö.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari