Protesti (ni)su spontano utihnuli 1Foto: EPA-EFE/ ANDREJ CUKIC

Sagovornici Danasa opozicionar Janko Veselinović i urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović nisu jasno odgovorili na pitanje da li su demonstracije prestale da budu masovne zato što je ispunjen glavni zahtev od 7. jula – da se ne uvodi ponovo policijski čas i ograničenje kretanja.

Oni smatraju da se se bes ljudi gomila i isplivaće ponovo u skoroj budućnosti. Predsednik Pokreta za preokret i jedan od lidera Saveza za Srbiju Janko Veselinović podseća da protesti, sa prekidima zbog korone i vanrednog stanja, traju od kraja 2018. i razbijanja glave Borka Stefanovića, dakle blizu dve godine.

– Bili su u raznim formama i na raznim nivoima. Šetnje, kampovanja, štrajkovi glađu… Primarni zahtev ovih protesta ispunjen je već drugog dana demonstracija, baš kao i zahtevi studenata zbog iseljavanja iz domova pre petnaest dana. Režim reaguje na pritiske, ali ne po pitanjima koja bi ugrozila režim i način vladanja. Protesti menjaju formu, ali suština je ista, ovaj režim narod ne može više da trpi. To što neke večeri nema protesta ili što neko vreme nema protesta ne znači ništa. Bes se gomila i on će isplivati sutra, prekosutra, za koju nedelju. Ne može se tu ništa sa represijom, nezrela je tu logika režima. Možda nakratko. Pritisak samo jača bes pobunjenog naroda, koji je sve teže kontrolisati – naglašava Veselinović.

Prema mišljenju urednika NSPM Đorđa Vukadinovića, odustajanje vlasti od uvođenja policijskog časa je samo jedan od razloga zbog koga protesti slabe. On kaže da je Aleksandar Vučić prepoznao opasnost, kao i sa studentskim protestima i odmah reagovao, čim je video da se dešava nešto nekontrolisano i spontano.

– Protesti slabe iz nekoliko razloga. Jedan od njih je realno loše stanje sa epidemijom, naročito u Beogradu, što demotiviše barem jedan deo ljudi da učestvuje. Drugi, možda važniji razlog je to što su, uz jedan izuzetak, svi ostali protesti bili praćeni nasiljem, što od strane dela demonstranata, što od policije, u uniformama ili u civilu. Nasilje i neselektivna hapšenja su uplašila jedan deo potencijalnih učesnika – ukazuje Vukadinović. Kao još jedan od razloga za osipanje protesta on navodi odsustvo vođstva i plana akcije u kom pravcu bi protesti dalje trebali da idu. Vukadinović smatra da priča o protestima bez vođstva kratkoročno može da deluje privlačno, čak i efikasno, ali da srednjoročno i dugoročno onemogućava ozbiljne demonstracije.

– Međutim, to uopšte ne znači da je osnovni izvor nezadovoljstva nestao. Glavni generator protesta jeste nezadovoljstvo stanjem u društvu i apsolutističkom vladavinom Aleksandra Vučića. Taj inicijalni motiv nije nestao, ali se ponaša kao reka ponornica: nekada zamre, a nekada burno izbije na površinu. Mislim da je toga svestan i sam Vučić. Nekada ne treba forsirati na silu nešto što je u tom trenutku zamrlo, jer može da bude kontraproduktivno – ističe Vukadinović.

On dodaje da kao još jedan od faktora za trenutno slabljenje protesta ne treba eliminisati režimsku propagandu o stranim službama, agentima i plaćenicima koji stoje iza demonstracija, koja je delovala makar na jedan manji deo učesnika, iako je ona prvenstveno namenjena pristalicama režima. Vukadinović poručuje da Vučić zna da je protest samo privremeno utihnuo.

– Ponekad je bolje pustiti da prirodno zamre, nego ga veštački održavati u životu. Osnovni generator krize i nezadovoljstva nije nestao, naprotiv, on će verovatno izbiti prvom sledećom prilikom kada se najmanje nadamo – zaključuje Vukadinović.

Podsetimo, demonstracije su izbile 7. jula nakon što je predsednik Aleksandar Vučić najavio vraćanje policijskog časa i obaveznu vakcinaciju protiv običnog gripa do 1. novembra. Poziv je prosleđen preko društvenih mreža, a smatra se da je do masovnog okupljanja došlo spontano, jer nikad toliko ljudi nije došlo na slične skupove protivnika vlasti i opozicionih organizacija, bilo desnih, bilo levo liberalnih.

U tri večeri demonstracije su pretvorile u nemire i sveopštu intervenciju policije protiv uglavnom mlađih demonstranata – 7, 8. i 10. jula. Ispaljena je velika količina suzavca, a bilo je povređenih na obe strane (demonstranta i policije) i više desetina privedenih.

Demonstracije su se proširile na Novi Sad, Niš, Kragujevac, Užice, Kruševac i druge gradove, gde su se takođe desili sporadični incidenti i sukobi sa policijom. Od preksinoć ispred Skupštine je vidljivo drastično opadanje masovnosti.

Primetno je i više odvojenih grupica demonstranata, jedna oko poslanika odlazećeg saziva i desničara Srđana Noga, druga oko takođe odlazećeg poslanika i suvereniste Saše Radulovića, a treća oko raščinjenog sveštenika Antonija Davidovića. Grupa okupljena oko Davidovića pevala je crkvene pesme.

Uočena je i grupa nekoliko mladih ljudi koji su stajali pored metalne barijere ispred skupštinskog stepeništa na kojoj je bio okačen transparent „Kosovo is Serbia“ sa likovima predsednika SAD Donalda Trampa i njegovog specijalnog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine Ričarda Grenela.

I drugim gradovima primetno je slabljenje demonstracija.

Preksinoć u Nišu bilo je značajno manje demonstranata u odnosu na prvi i drugi protest kad ih je bilo više od dve hiljade. Nekoliko desetina demonstranta je prošetali niškim ulicama, a ispred Palate pravde u Nišu, u kojoj su Osnovni i Viši sud, kao i Tužilaštvo zapalili su sveće jer je, kako su rekli, u Srbiji umrla pravda.

Đokica Jovanović, profesor sociologije u penziji na Filozofskom fakultetu u Beogradu, smatra da  protesti u Srbiji i Nišu jenjavaju jer njih, kao i sve proteste u prethodnih 30 godina, organizuju ili  se uvlače u njih (ukoliko su spontani) politički agenti tranzicije.

„Agenti su davali i daju neštedimice obećanja kakve mnogi delovi javnost vole da čuju (od nacionalnog interesa do demokratskog prosperiteta). A objektivno, tranzicija je donela i donosi samo jad, bedu i nesigurnost velikoj većini stanovništva“, kaže Jovanović.

On precizira da do sada na protestima nikada prva tačka dnevnog reda nije bio hleb za sve, odnosno socijalna sigurnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari