Ne verujem u scenario brzog ulaska Srbije u Evropsku uniju – kaže Maja Kovačević, nekadašnja direktorka savezne Kancelarije za pridruživanje EU, u Danasovoj debati pokrenutoj povodom analize Milana Pajevića, saradnika Centra za bezbednosne i međunarodne poslove ISAC fond i bivšeg savetnika Miroljuba Labusa, koji je za naš list rekao da će „u najboljem slučaju“ Srbija postati član Unije tek 2018, a u realnom 2020. godine.

Maja Kovačević navodi tri razloga za svoju tezu.

– Prvi leži u činjenici koju često zanemarujemo, a to je da je EU nakon poslednjih, u velikoj meri politički motivisanih, proširenja dostigla stepen složenosti koji preti da ugrozi efikasnost njenog sopstvenog funkcionisanja i potrebno joj je izvesno vreme da stabilizuje sopstveni sistem. Da ne govorimo o tome da kapacitet EU da prijemom u članstvo stabilizuje nove zemlje članice nije neograničen. Drugi razlog jesu procedure, i u velikoj meri se slažem s analizom gospodina Pajevića. Svakako da je politička volja od najvećeg značaja i utiče na brzinu kojom se proces odvija – ističe Kovačevićeva.

Ona navodi nekoliko primera. Slovenija je bila poslednja od zemalja Centralne i Istočne Evrope koja je potpisala sporazum o pridruživanju EU u junu 1996. (sporazum je stupio na snagu 1999) i istog dana je podnela kandidaturu za članstvo, a početak pregovora s njom je odobren već u decembru 1997. Ili primer Turske i Hrvatske, za koje je istog dana u oktobru 2005. doneta odluka o otpočinjanju pregovora o članstvu. Do sada, znači posle četiri godine, s Hrvatskom je zatvoreno 12 od ukupno 35 poglavlja, a sa Turskom samo jedno.

– Treba realno sagledati činjenicu da u samoj EU ne postoji dovoljno snažna politička volja koja bi pomogla da 27 ili sutra 29 članica postignu konsenzus o ubrzavanju sprovođenja svih procedura koje čine sastavni deo pristupanja svake zemlje, pa i Srbije – navodi sagovornica Danasa.

Kao treći i najozbiljniji razlog ona navodi Kosovo.

– U našoj javnosti postoji iluzija da pitanje Kosova nema uticaja na proces evropskih integracija Srbije. Nezavisno od izjava domaćih i evropskih političara, činjenica je da su priznanje nezavisnosti Kosova od strane većeg broja zemalja članica, kao i uloga koju je u takvom kontekstu EU prihvatila na Kosovu, duboko poremetili naše odnose i izuzetno otežali perspektivu članstva Srbije u EU. Izlaz iz takve situacije neće biti ni brz ni lak, i zahtevaće izgradnju partnerskih odnosa na novim osnovama i zajedničke napore da se pronađe rešenje za više nego nezavidnu situaciju u kojoj smo se našli i mi i EU. Mislim da se tek tada može realno razmatrati ostvarivanje punopravnog članstva Srbije u EU – ističe Kovačević.

Pomenuti problemi nisu i jedini. Srbiju dodatno usporavaju nedovoljno stabilne institucije, korupcija i nedovoljno razvijena tržišna ekonomija, a postoji manjak političke volje da se oni rešavaju, zaključuje Maja Kovačević.

 

Sutra: Vladimir Pavićević, profesor FPN i predsednik Saveta za evropske poslove LDP

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari