"Režim Đukanovića ugnjetava Srbe u Crnoj Gori" 1

Srbija ne sme da bude nezainteresovani i nemi posmatrač događaja u Crnoj Gori, već mora odlučno da reaguje i zaštiti srpski narod od progona režima Mila Đukanovića.

Đukanović je svojim odnosom prema Srbima pogazio čak i minimalne demokratske i vrednosne norme zaštite prava i sloboda jednog naroda – ističe u razgovoru za Danas predsednik Srpske narodne partije Nenad Popović.

On dodaje da su Srbi u Crnoj Gori, iako čine više od trećine tamošnjeg stanovništva, potpuno nacionalno i politički obespravljeni, te da su izloženi svakodnevnim pritiscima, nasilju i diskriminaciji po etničkoj osnovi.

Vaša stranka je jedna od retkih u Srbiji koja je otvoreno optužila Mila Đukanovića za težak položaj srpskog naroda u Crnoj Gori. Da li su vam na tome zamerili vaši partneri iz SNS?

Nacionalna i demokratska pitanja su nešto oko čega SNP ne pravi kompromise. Ne možemo da ćutimo kada vidimo kako režim Mila Đukanovića ugnjetava Srbe u Crnoj Gori. Srbima se zabranjuje pravo da govore srpskim jezikom, da pišu ćirilicom, da se mole u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Nad našim narodom u Crnoj Gori sprovodi se identitetski genocid, koji je jednako opasan kao i fizički, jer mu je krajnji cilj isti, a to je da se izbrišu tragovi postojanja jednog naroda na određenoj teritoriji. Srbija je dužna da ne okreće glavu od ovog problema, već da se aktivira i zaštiti svoj narod u Crnoj Gori.

Kako ocenjujete nedavno održane izbore u Crnoj Gori?

Ti izbori su više podsećali na izbore u Rumuniji za vreme Čaušeskog, nego na demokratske izbore kakvi priliče jednoj evropskoj državi u 21. veku. Farsa sa lažnim državnim udarom na dan izbora morala je za međunarodnu zajednicu da bude signal da će izbori biti kriminalizovani i pokradeni. Međutim, međunarodna zajednica je ćutala, jer je za njih jedino bilo važno da Crna Gora posle izbora, bez referenduma, dakle na silu i mimo volje građana, bude uvedena u NATO. Srbija je od strane režima u Podgorici optužena za saučesništvo u tom lažnom državnom udaru. Očekivao sam oštru uzvratnu reakciju Beograda, ali umesto toga, zvanični Beograd je abolirao kriminalni režim Mila Đukanovića od sramnih optužbi da Srbija stoji iza tog državnog udara, koji je sasvim sigurno organizovao sam Đukanović.

Da li mislite da će ovakvi oštri stavovi ugroziti budućnost vaše koalicije sa SNS koja sa vama sigurno ne deli mišljenje po pitanju Crne Gore, a videli smo u prošlosti ni po pitanju Republike Srpske? Snažno ste podržali referendum u RS dok je zvanični Beograd ostao uzdržan po tom pitanju.

Sve zapadne zemlje su bile protiv održavanja referenduma, jedino je Rusija stala iza Dodika i podržala referendum. Vlada Srbije je zauzela neutralan stav po tom pitanju. Meni je žao zbog toga, kao i većini građana Srbije, ali bolje je i to da je zauzela neutralan stav, nego da je bila protiv. Najvažnije je da nije izostala podrška Rusije, koja se još jednom potvrdila kao iskreni prijatelj srpskog naroda i zaštitnik njegovih državnih i nacionalnih interesa. Da Rusija nije podržala Dodika, posledice bi bile veoma opasne po ceo region. Dodikova lična bezbednost bi bila ugrožena, jer se zamerio mnogim centrima moći, a to bi stvorilo nove nestabilnosti, možda čak i oružane sukobe na tom području. Zahvaljujući odlučnom stavu Rusije koja je uzela pod zaštitu srpski narod u Republici Srpskoj, sprečen je takav katastrofalan scenario, a Republika Srpska je vraćena na put stabilnosti i razvoja.

U medijima se spekuliše da će Srpska narodna partija dobiti pozicije u vladi sa kojih će moći da doprinese razvoju državne saradnje sa Rusijom. Zašto se odugovlači sa vašim ulaskom u vladu?

Na prošlim izborima veliki deo građana Srbije glasao je za koaliciju SNS i SNP zbog obećanja da će nova vlada formirati državne institucije za razvoj ekonomske saradnje sa Rusijom, po uzoru na takve institucije koje već postoje u samoj EU. To je obećao i sam premijer. Nema razloga da mu ne verujem, jer je to u interesu pre svega ekonomskog razvoja Srbije i podizanja životnog standarda stanovništva.

Kako vidite saradnju Srbije i Rusije u narednom periodu?

Saradnja naše dve zemlje je uvek bila bratska i iskrena, ali ne možemo našu saradnju zauvek da zasnivamo na bratskoj ljubavi. Krajnje je vreme da se posvetimo maksimalnom razvoju ekonomske saradnje. Srbija treba da radi sve isto kao što rade Nemačka, Austrija, Italija, koje su danas najveći ekonomski partneri Rusije. Ove zemlje svoju saradnju sa Rusijom razvijaju na institucionalan način. Zato su one među najvećim evropskim izvoznicima u Rusiju, ali su to i zemlje sa najvećim brojem ruskih investicja na svojoj teritoriji.

Gde vidite da Srbija može da ostvari ekonomski rast?

U svim zemljama u svetu rast ekonomije povezan je sa rastom izvoza. To je i jedini način da otvorimo nova radna mesta. Najlogičnije je da povećamo izvoz na ona tržišta gde je naša roba tražena i gde sve što proizvedemo možemo da izvezemo bez carina, a to je tržište Rusije i Evroazije. Svakodnevno razgovaram sa privrednicima, oni vide ogromnu šansu u izvozu u Rusiju, posebno otkad su na snazi sankcije Moskve za uvoz robe iz EU. Međutim, imaju problem da se organizuju, problem sa količinama, logistikom, otkupom, nedostatkom finansijske podrške. Tu je neophodno da imamo institucije koje mogu da im pomognu da otklone te probleme, da se bolje organizuju, privuku sredstva, i konačno počnu u većoj meri da nastupaju na ruskom i evroazijskom tržištu. Naravno, ne treba zanemariti ni tržište Kine i drugih zemalja BRIKS. U Srbiji postoji na desetine institucija, i hiljade ljudi koji se bave razvojem naše saradnje sa EU, a ne postoji nijedna institucija, niti jedan jedini čovek čiji je posao da unapređuje ekonomsku saradnju sa Rusijom i zemljama BRIKS, bez obzira što za time postoji ogromna potreba.

Zar ne smatrate da su geografske barijere ipak prevelike za saradnju sa Kinom?

To uopšte nje problem. Srbija izvozi jedva 12 miliona evra godišnje u Kinu, dok Albanija izvozi 143 miliona evra, Slovenija 228 miliona evra, a Bugarska 728 miliona evra godišnje. To su naše komšije, a u Kinu godišnje izvoze deset ili čak sto puta više od Srbije. Formiranjem institucija za ekonomsku saradnju sa Kinom i zemljama BRIKS, stvaramo uslove za povećanje izvoza, otvaranje novih radnih mesta i privlačenje investicija iz ovih zemalja u Srbiju. Nemam ništa protiv ekonomske saradnje sa EU, ona je važna i moramo da nastavimo da je unapređujemo, ali treba da se okrenemo i novim tržištima gde imamo veliku šansu za izvoz naše robe.

Srbija ne treba da trpi ucene Prištine i Brisela

Kako komentarišete nova događanja u pregovorima Beograda i Prištine?

– Srbija ne treba više da trpi ucene i poniženja od strane Prištine i Brisela, već pregovore o statusu KiM treba da vrati na sam početak, pod okrilje UN i u okvire Rezolucije 1244. Štetočinska vlada od 2008. do 2012, na čelu sa pojedincima koji su i danas aktivni u srpskoj i međunarodnoj politici, potpisala je i počela sa sprovođenjem prvog Briselskog sporazuma koji sadašnja vlada samo nastavlja da realizuje. Međutim, ta vlada je učinila još veću štetu srpskim nacionalnim interesima time što je 2009. godine pitanje KiM iz nadležnosti Saveta bezbednosti UN prenela u nadležnost otvoreno pristrasne Evropske unije. To je krivično delo veleizdaje za koju će pojedinci koji su stajali iza te odluke kad-tad odgovarati. Sve nepravde i poniženja koje srpski narod danas trpi po pitanju KiM, posledica su njihove štetočinske politike. Današnja vlada i premijer imaju istorijsku šansu da isprave nepravdu koju je prethodna štetočinska vlada nanela srpskom narodu, da raskinu Briselski sporazum i pitanje Kosova i Metohije vrate pod nadležnost Saveta bezbednosti UN, gde srpski interesi mogu da budu uvaženi i zatićeni uz podršku naših partnera Rusije i Kine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari