RSE: Žičana ograda do graničnog prelaza Srbije i Severne Makedonije 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije odbilo je da pruži detalje o žičanoj ogradi koju Srbija podiže na granici sa Severnom Makedonijom i navelo da su te informacije strogo poverljive.

Kako se navodi u odgovoru MUP za Radio slobodna Evropa (RSE), procenjeno je da bi „njihovo otkrivanje neovlašćenom licu, njihovom zloupotrebom ili uništavanjem nastala teška šteta po interese Republike Srbije, koja bi mogla imati teške posledice“.

Upit RSE se odnosio na elaborate o zaprečavanju granica Srbije sa Severnom Makedonijom i Bugarskom, kojima se definišu detalji o načinima na koje će Srbija dodatno obezbediti granice, a u šta spada i podizanje žičane ograde na granici sa Severnom Makedonijom.

MUP je istakao da je u traženim dokumentima određeno „koje će se komunikacije, putevi i područja zaprečiti, odnosno koje su visoko rizične tačke ugroženosti državne granice, po pitanju suzbijanja ilegalnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala, mogao nastati visok stepen ugroženosti bezbednosti državne granice“, prenosi RSE.

MUP je procenio, dodaje se, da se „u ovom slučaju radi o informacijama takvog karaktera te se iz tog razloga ne mogu učiniti dostupnim javnosti“.

Vlada Srbije je u jeku epidemije korona virusa, 20. aprila donela Uredbu o dopunama mera u vreme vanrednog stanja u okviru koje i odluku o privremenom izuzeću zemljišta pored granične linije sa Severnom Makedonijom i Bugarskom iz vlasništva privatnih i pravnih lica.

Kako se navodi, ta uredba je doneta u sklopu mera protiv širenja epidemije, ali i zbog sprečavanja eventualnog pokušaja masovnog ilegalnog prelaska državne granice.

U članu tri Uredbe se nalaže privremeno zauzeće na zemljištu, koje je u svojini pravnih i fizičkih lica, uz graničnu liniju sa Republikom Severnom Makedonijom i Republikom Bugarskom.

Kako se vidi na licu mesta, na granici kod sela Miratovac koje se nalazi u pograničnom području, radovi su i dalje u toku, a radnici postavljaju žičanu konstrukciju.

Širina pojasa za privremeno zauzeće, odnosno površina zemljišta utvrđena je Elaboratom za zaprečavanje državne granice sa Republikom Severnom Makedonijom i Elaboratom za zaprečavanje državne granice sa Republikom Bugarskom, precizirano je u dokumentu koji su potpisali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić.

Oba elaborata uradila je pogranična policija, koja je pod ingerencijom MUP.

Kao posledica uredbe, kako je RSE ranije pisao, Srbija je već započela podizanje žičane ograde na granici sa Severnom Makedonijom.

Kako se vidi na licu mesta, na granici kod sela Miratovac koje se nalazi u pograničnom području, radovi su i dalje u toku, a radnici postavljaju žičanu konstrukciju.

Ministarstvo finansija je u junu na svom sajtu objavilo da je donelo rešenje kojim se usvaja zahtev Republičke direkcije za imovinu za privremeno zauzeće zemljišta u svojini više desetina fizičkih i pravnih lica koje se nalazi uz granicu sa Severnom Makedonijom, u katastarskoj opštini Miratovac na teritoriji opštine Preševo za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, u sklopu mera predviđenih Elaboratom o zaprečavanju državne granice sa susednom državom.

Postavljanje žičane ograde za RSE je zvanično potvrdio u avgustu ćiprim Arifi, predsednik Opštine Preševo na jugu Srbije. Visar Memeti, šef kabineta predsednika Opštine Preševo izjavio je u novoj izjavi za RSE da je ograda već podignuta do graničnog prelaza Preševo–Tabanovci na Koridoru 10, a da su privremeno prekinuti završni radovi u ataru sela Miratovac, gde je planirano da uskoro bude otvoren malogranični prelaz Miratovac–Lojane.

RSE podseća da je Mađarska na celoj granici sa Srbijom postavila 150 kilometara dugu žičanu ogradu, opremljenu video i termo kamerama. Uz brojne senzorne uređaje, kamere i snažne reflektore, sama žičana ograda ojačana je čeličnom armaturom. Na njenoj izgradnji bili su angažovani i zatvorenici.

Severna Makedonija je u ravničarskom području dvostrukom žičanom ogradom obezbedila delove svoje južne granice prema Grčkoj. Prema zvaničnim podacima podignuto je četiri kilometra ograde kod Dojrana, šest kilometara kod graničnog prelaza Medžitlija kod Bitolja, a najduža i najjača fortifikacija sa bodljikavom i čeličnom žilet žicom razvučenom preko dva reda stubova visokih 2,5 metra u dužini od 20 kilometara podignuta je kod Đevđelije, sa obe strane istoimenog graničnog prelaza.

Grčka je 2012. godine, na celom delu kopnene granice sa Turskom, u dužini od 13 kilometara podigla visoku žičanu ogradu.

I Bugarska je 2016. podigla 160 kilometara žičane ograde na granici sa Grčkom, a 2017. godine još 133 kilometra na celoj dužini kopnene granice sa Turskom.

Prema poslednje dostupnim podacima, koje je Komesarijat za izbeglice Srbije naveo za RSE 27. avgusta ove godine, u centrima kojima upravlja Komesarijat boravi 4.000 ljudi, dok se, prema njihovim procenama, van Centara nalazilo između 600 i 700 njih, koji su pokušavali da što pre napuste Srbiju i nastave put ka EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari