Predlog lidera SPO Vuka Draškovića partnerima u vladajućoj koaliciji da se pribegne što hitnijoj promeni Ustava, sudeći prema mišljenju sagovornika Danasa, nerealan je zbog izostanka političke volje, odnosno zbog toga što to još nije neophodno. Drašković je naveo da je taj akt u sadašnjem obliku prepreka za pregovore o Kosovu zato što njegova preambula, po kojoj je Kosovo definisano kao srpska pokrajina, kako je rekao, nema veze sa realnošću, ali i zbog toga što takav akt zabranjuje decentralizaciju Srbije.


Sudeći prema izjavama čelnika i pojedinih funkcionera parlamentarnih stranaka, SPO i LDP istrajni su u zahtevu za promenu Ustava, a neku podršku za ovu inicijativu mogli bi da dobiju jedino od Lige socijaldemokrata Vojvodine i G17 plus i nekih partija nacionalnih manjina, mada je pitanje koliko su ove stranke spremne za takav politički angažman.

Naprednjaci, uprkos primetnoj „evropeizaciji“, nedavno su preko Aleksandra Vučića poručili da promene Ustava, pogotovo kada je reč o kosovskom pitanju, nisu poželjne.

Da su inicijative za promene najvišeg pravnog akta države na teškom terenu i u vladajućoj koaliciji, svedoči i mišljenje Gorana Ješića, funkcionera DS-a i predsednika opštine Inđija.

– U Srbiji ne postoji politička volja za promenu Ustava, koji je po mom mišljenju nedemokratski akt, donet na isto takav način. Da budem precizniji, ne postoji politička volja za decentralizaciju vlasti i za odricanje od potpune političke kontrole. Sada, sa izglednim rešavanjem problema Kosova u skorije vreme, treba da razumemo da politička poruka više nije važna i da je potrebno što pre omogućiti široku javnu raspravu u procesu izmena najvišeg pravnog akta. Ali, mislim da to neće biti slučaj u bližoj budućnosti, ocenjuje za Danas Goran Ješić.

Komentarišući pokušaje evropeizacije stranke Tomislava Nikolića i potrebu promenu Ustava u kontekstu evropskih integracija, te u skladu s tim i mogućnost da Srpska napredna stranka eventualno podrži promene najvišeg pravnog akta države, Ješić kaže da bi to bilo „idealno“, ali i da je „potpuno nerealno“.

– To bi bilo sjajno, ali nema šanse da se dogodi. U Srbiji jednostavno nema političke volje da se stranke i vlast odreknu dela vlasti i potpune kontrole. Države se međusobno razlikuju po stepenu decentralizacije – glupe države imaju manji nivo centralizacije od pametnijih, ističe Ješić i napominje da bi za ukidanje institucije blanko ostavki trebalo najpre promeniti zakon o izbornom sistemu.

– Tek kada u Srbiji bude uveden većinski izborni sistem, tek tada je moguće očekivati ukidanje mogućnosti blanko ostavki, odnosno tek tada bi bilo nerazumno da stranke oduzimaju poslanicima mandate – naglašava Ješić. Prema njegovim rečima, EU insistira na promenama Ustava, ali to još ne ispostavlja kao uslov.

– Isto tako ne može se očekivati da Unija nameće stepen decentralizacije vlasti. To će ostati nama da regulišemo, odnosno da definišemo koliko spadamo u red glupih, a koliko u red pametnih zemalja, ocenjuje Ješić. On smatra da bi sa predlogom novog ustava trebalo izaći već na jesen kako bi uz snažnu javnu raspravu moglo da se govori o njegovom usvajanju za godinu-dve.

– Ustav je dokument koji ne sme da se menja svake četiri godine i sledeći dokument koji bude usvojen treba da važi u narednih nekoliko decenija. Zato je važno da on bude plod dogovora političkih stranaka i da prođe kroz opsežnu javnu raspravu, zaključuje Ješić.

Za Đorđa Milićevića, poslanika SPS, međutim, pitanje promene Ustava nije aktuelno.

– Ne vidim zašto bi trebalo menjati Ustav. Ako je reč o blanko ostavkama, one su povezane s izbornim zakonom i sve dok imamo proporcionalni sistem, one će biti moguće. Ako govorimo o izbornom zakonu u smislu političke stabilnosti, dolazimo do nečega što je pogubno i što ne bi trebalo menjati, ističe Milićević. On naglašava da socijalisti jesu za decentralizaciju vlasti, ali i da to nije sada prioritet.

– Kada je reč o Kosovu i preambuli Ustava, mi se zalažemo za diplomatsku borbu za očuvanje Kosova i zato nam preambula ne smeta. Potpuno je vremenski neumesno pitanje promene najvišeg pravnog akta, zaključuje Milićević.

„Ustavotvorci“ i branitelji

Liberalno-demokratska stranka se konstantno zalaže za promenu Ustava, a isto se može reći i za Ligu socijaldemokrata Vojvodine. G17 plus u kontekstu zalaganja za regionalizaciju Srbije, svakako da po tom pitanju pripada društvu partija koje bi mogle da insistiraju na promenama najvišeg pravnog akta. S druge strane, ustavotvorci iz 2006. godine, pre svih funkcioneri iz DSS, protive se promenama, kao i njihov koalicioni partner Velimir Ilić i njegova Nova Srbija. Srpska radikalna stranka, poput Jedinstvene Srbije, ne smatra da je promena Ustava tema o kojoj bi trebalo uopšte misliti u bližoj budućnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari