Srbija iz Ustava briše autonomiju Kosova 1Foto: Fonet

Najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će predlog o rešavanju kosovskog pitanja biti predstavljen javnosti u martu diplomatski izvori Danasa nezvanično tumače pre svega kao nagoveštaj da će ta tema biti spojena sa promenom Ustava Srbije.

Naši sagovornici ukazuju da bi to podrazumevalo promenu preambule u kojoj se navodi da je KiM „sastavni deo teritorije Srbije“ i da ima „suštinsku autonomiju u okviru suverene države Srbije“.

Međutim, kako navode, preambula može ostati u nekom obliku, ali ne i član 8 Ustava u kojem se ističe da je teritorija Srbije „jedinstvena i nedeljiva“, a granica je „nepovrediva“. Takođe, oni napominju da je članom 182 Ustava precizirano da će „suštinska autonomija“ KiM biti uređena posebnim zakonom, koji se donosi po postupku za promenu Ustava, ali taj zakon nije usvojen od usvajanja Ustava 2006. godine. Ovi delovi moraju biti promenjeni kao nužan uslov za članstvo u EU. Promenu Ustava, međutim, mogli bi jedino da odlože vanredni parlamentarni izbori, za koje ne postoje valjani politički razlozi. To bi onda bilo shvaćeno, ističu naši sagovornici, kao namerno usporavanje evrointegracije od strane Beograda.

„Srpske vlasti najavile su da će nacrt novog Ustava biti završen do kraja ove godine, to je zahtev i EU, i očekuje se da će referendum o tome biti organizovan u prva tri meseca 2018, najverovatnije u martu. Stoga, ne čudi najava predsednika Vučića da će tada biti obelodanjen i predlog o Kosovu“, ističu izvori Danasa.

Predstavnici diplomatskih krugova tvrde da su i Beograd i Priština suočeni sa sve većim pritiskom međunarodne zajednice da u naredne dve do tri godine postignu pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa, koji „ne mora da podrazumeva formalno priznanje Kosova od strane Srbije“.

„Postoji mogućnost da će sporazum, makar u kratkom roku, podrazumevati kompromis Beograda i Prištine da Kosovo dobije članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije, u zamenu za nepriznavanje Kosova od strane Srbije. To bi značilo da se Srbija obaveže da neće lobirati niti glasati protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, baš kao što su se Beograd i Priština obavezali Briselskim sporazumom iz 2013. da neće ometati međusobne perspektive za integraciju u EU. Mada kosovski političari javno govore da je neophodno da Srbija prizna nezavisnost Kosova, u neformalnim razgovorima može se čuti da bi članstvo Kosova u glavnim međunarodnim organizacijama bilo prihvatljivo rešenje u zamenu za nepriznanje“, kažu naši sagovornici.

Pojedini izvori sa međunarodne scene navode i da Beograd i Priština različito vide rok u kojem treba postići pravno obavezujući sporazum, odnosno da Priština smatra da su dve godine dovoljne za dogovor, dok Beograd zastupa stav da je potrebno pregovarati i duže, od šest do deset godina.

Kao preduslov za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma ističe se i formiranje zajednice srpskih opština, o čemu je postignut dogovor aprila 2013, ali još nije sproveden. Podsetimo, Priština smatra da ZSO treba da bude neka vrsta nevladine organizacije koja će promovisati saradnju među deset opština sa srpskom većinom u oblastima obrazovanja, zdravstva, ruralnog i urbanog planiranja i ekonomskog razvoja, ali tako da ne preuzme nadležnosti u ovim domenima od opština, već samo da ih dopuni, dok srpski zvaničnici žele da ZSO postane političko telo s ovlašćenjima da donosi odluke u navedenim domenima.

Predsednik Srbije je za Novosti izjavio da je „realno da sa predlogom za Kosovom izađemo u martu sledeće godine“, naglašavajući da će to biti „rešenje koje zahteva kompromise sa obe strane i koje će biti napadnuto sa svih strana“.

Prema našim sagovornicima, da li će biti promena Ustava i da li će rešenje za Kosovo biti predstavljeno kao bolni kompromis – neblokiranje u međunarodnim organizacijama uz izostanak formalnog priznavanja (Beograd) i konačno uspostavljanje ZSO (Priština), videće se koliko u decembru. Za tada je evropska komesarka Federika Mogerini najavila novi krug razgovora u Briselu, i očekuje se da će Vučić i kosovski predsednik Hašim Tači taj sastanak domaćoj javnosti predstaviti kao dramatičan i izuzetno težak.

Vlada formirala Radnu grupu

Vlada Srbije saopštila je da je na jučerašnjoj sednici usvojena Odluka o obrazovanju Radne grupe za pružanje podrške vođenju unutrašnjeg dijaloga o KiM. „Zadatak Radne grupe jeste da pruža podršku nadležnim organima, organizacijama i telima u procesu vođenja unutrašnjeg dijaloga o KiM, kao i da prati i koordinira aktivnosti koje nadležni organi državne uprave preduzimaju u procesu vođenja unutrašnjeg dijaloga o Kosmetu. Za predsednika Radne grupe, u čiji rad će biti uključena sva ministarstva, imenovan je direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić“, navodi se u saopštenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari