Isti mehanizmi motivacije za odlučnije preduzimanje reformi, koji su bili primenjeni u procesu ukidanja viza zemljama Zapadnog Balkana, trebalo bi da budu princip i u procesu sticanja kandidature za članstvo u Evropskoj uniji.

Uslovljavanja ispunjavanjem niza uslova za prelazak na sledeći nivo integracija podstiču šire reforme, i zbog toga bi Evropska komisija trebalo da u najbržem mogućem roku pošalje upitnike državama Zapadnog Balkana koje još nisu dobile status kandidata za članstvo u EU – navodi se u najnovijem dokumentu Evropskog saveta za spoljne odnose pod nazivom Beyond wait-and-see: the way forward for EU Balkan policy (u slobodnom prevodu „Nakon čekaj-i-prati: Put za napredak politike EU za Balkan“).

Reč je o analitičkom izveštaju s konkretnim preporukama koji je povodom nedavnog sarajevskog sastanka EU – Zapadni Balkan pripremio ovaj uticajni nevladin institut, s kancelarijama u Berlinu, Londonu, Madridu, Parizu, Sofiji i Rimu, a autori su Heder Grabe, direktorka Instituta za otvoreno društvo u Briselu i bivša savetnica Olija Rena; Gerald Knaus, jedan od osnivača Evropskog saveta za spoljne odnose i Daniel Korski, bivši savetnik za vojno-političke poslove Pedija Ešdauna, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH.

U dokumentu se naglašava da bi, u cilju promovisanja svojevrsnog regionalnog takmičenja, koje se pokazalo kao vrlo podsticajan metod u procesu liberalizacije viznog režima, sve zemlje trebalo da zajedno počnu takozvani „skrining“, a ne kao što je do sada bio slučaj, da svaka država pojedinačno radi na pripremama za etapu koja vodi ka početku pregovora o punopravnom članstvu u Uniju.

Evropska komisija bi trebalo da što pre, i istovremeno, pošalje upitnike Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu, kako bi od početka sledeće godine bio pokrenut „skrining“ svih šest zemalja Zapadnog Balkana, stav je Evropskog saveta za spoljne odnose.

Pretpostavlja se kao najpoželjnija, a lako ostvariva mogućnost, da do kraja 2011. godine sve države regione steknu status kandidata za članstvo.

Evropska komisija bi trebalo da isti proces započne i s Kosovom, dakle paralelno sa Srbijom i BiH, uz pritisak na Srbiju da prestane sa opstruisanjem učešća kosovskih zvaničnika na regionalnim skupovima“, naglašava se u dokumentu.

Navodi se da bi Srbiji, ukoliko u potpunosti sarađuje s misijom Euleksa, trebalo dozvoliti da krene odlučnije napred u procesu pridruživanja, uz insistiranje na praktičnoj saradnji, koja se odnosi, pre svega, na trgovinsku saradnju država regiona.

Evropski savet za spoljne odnose konstatuje da je Kosovo najteži slučaj od svih zemalja Zapadnog Balkana, jer u ovom trenutku ne može ni da započne proces pristupanja EU, s obzirom da pet država članica Unije ne priznaju nezavisnost te teritorije.

Srbija i dalje čeka da Savet ministara EU prihvati njenu aplikaciju za članstvo. Neke države članice su insistirale da se sačeka izveštaj o saradnji s Haškim tribunalom. Komisija bi morala, ipak, da pošalje Srbiji upitnik što je pre moguće, jer popunjavanje koje traje šest meseci samo po sebi predstavlja podsticaj reformama. To je istovremeno i realni pokazatelj stanja u državi u svim oblastima. Kosovske vlasti bi trebalo da dobiju upitnik u isto vreme kada i Srbija. To bi doprinelo izgrađivanju administrativnih kapaciteta (Kosova) i pružanju jasnih i proverljivih informacija za lokalnim reformatore i donatore koji planiraju da pomognu razvoj siromašnih balkanskih zemalja“, preporuka je ovog nevladinog instituta.

Knaus, Korski i Grabe uvereni su da je EU iz iskustva ukidanja viza zemljama Zapadnog Balkana mogla da nauči „tri jasne lekcije“.

„Prvo, kako bi se motivisalo sprovođenje teških institucionalnih reformi koje zahtevaju i značajna ulaganja, EU mora da definiše eksplicitne i detaljne uslove s jasnim političkim ciljevima. Drugo, EU treba da ponudi postizanje kratkoročnog cilja, tako da domaći (regionalni) političari mogu da pokažu rezultate koje su postigli u procesu integracija svojim biračima na izborima. Treća lekcija se odnosi na to da ceo proces mora biti što transparentniji, kako bi javnost mogla da uporedi ostvareni napredak sa onim što je postignuto u susednim zemljama regiona, a građansko društvo bilo u prilici da vrši pritisak na vlade u svojim državama da ne posustaju u približavanju zajednici evropskih zemalja“, piše u izveštaju Evropskog saveta za spoljne odnose.

Odgovarajući na pitanje koliko su značajna mišljenje i apeli uticajnih organizacija poput Evropskog saveta za spoljne odnose, stručnjak za evropske integracije s beogradskog Fakulteta političkih nauka Vladimir Pavićevi ocenjuje za Danas da racionalna politika uvažava sva kompetentna mišljenja, pa je i pomenuta analiza doprinos osmišljavanju budućnosti Zapadnog Balkana.

– Moje je mišljenje da će presudnu ulogu u procesu evropskih integracija ovih država, ipak, imati pre svega njihov učinak u ispunjavanju kriterijuma i dostizanju standarda EU. Ako se posmatra regionalna dinamika evropskih integracija, stiče se utisak da je ideja o integraciji država Zapadnog Balkana „u paketu” izgubila na relevantnosti. To je na neki način logično. Na šta bi ličilo da nisu uvaženi iskoraci koje je, na primer, napravila Hrvatska, i da je ostavljena da čeka zajedno sa onima koji tapkaju u mestu ili čak idu unazad? A kada je reč o ostatku Zapadnog Balkana, mislim da je pragmatičnije uticati na ubrzavanje reformskih procesa i uspostavljanje dobrosusedskih odnosa među njima, čime bi se ostvario bolji efekat od njihovog prinudnog uvezivanja – naglašava Pavićević.

Naš sagovornik ističe da su ideje o tome da bi, kao što je bio slučaj u procesu ukidanja viza, trebalo na isti način stimulisati i dobijanje kandidature za članstvo, kružile i ranije.

– Valja podsetiti, međutim, da za razliku od centralnoevropskih država Višegradskog dogovora, koje su same našle minimum zajedničkih interesa, ove inicijative prema Zapadnom Balkanu dolaze spolja, što umanjuje motivaciju i osećanje odgovornosti i za sudbinu sopstvene države i za sudbinu regiona. Političke elite država u regionu, a naročito Srbije, nikako da shvate da bilo u strategiji konvoja (sve države skupa), bilo u strategiji regate (svaka država za sebe), nijedna država neće moći da mimoiđe ispunjenje standarda. Brinem se da bi predloženo rešenje o “paketu” jednostavno nagradilo loše đake – zaključuje Vladimir Pavićević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari