Tači traži odbacivanje optužnice zato što nije zasnovana na izveštaju Dika Martija 1Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

Odbrana bivšeg komandanta OVK Hašima Tačija (Hashim Thaci) zatražila je od suda za zločine OVK da povuče optužnicu protiv njega zato što nije zasnovana na izveštaju specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija (Dick Marty) o zlodelima i trgovini ljudskim organima na Kosovu i u Albaniji.

„Nijedna od optužbi protiv Tačija ne odnosi se na izveštaj Saveta Evrope ‘Nečovečno postupanje sa ljudima i nezakonita trgovina ljudskim organima na Kosovu’ koji je sastavio Dik Marti“, tvrdi Tačijev branilac Dejvid Huper (David Hooper) u zahtevu objavljenom na internet stranici suda.

Branilac Huper zatražio je da optužnica bude povučena zato što sud nema nadležnost za zlodela koja nisu navedena u Martijevom izveštaju.

Tači (52) optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti nad Albancima, Srbima i Romima u 40 pritvora OVK na Kosovu i u dva u Albaniji, od marta 1998. do septembra 1999.

Tačijeva odbrana tvrdi i da je istekao mandat suda, čiji je zvaničan naziv Specijalizovana veća Kosova, jer je Skupština Kosova 2015. osnivačkim aktima predvidela da sud radi pet godina.

Britanski advokat Huper naglasio je da je Skupština Kosova osnovala sud „da bi se povinovala međunarodnim obavezama u vezi sa Martijevim izveštajem“.

Po zakonu kojim se ustanovljen, sud „ima nadležnost za zločine…koji se odnose na Martijev izveštaj“, tvrdi Tačijeva odbrana.

Umesto toga, po braniocu, tužilaštvo je „konstruisalo novi predmet koji ima vrlo malo ili nimalo veze sa Martijevim izveštajem“, pošto je došlo do zaključka da nema dovoljno dokaza za optužbe o trgovini organima.

U Martijevom izveštaju, kako navodi advokat Huper, govori se samo o „pritvorima na teritoriji Republike Albanije“, dok se u optužnici protiv Tačija pominju samo dva pritvora OVK u Albaniji, a 40 pritvora na Kosovu.

„Navodni zločini iz optužnice dogodili su se skoro isključivo na Kosovu…Sud je osnovan da istraži navodne zločine u Albaniji. Bez povezanosti (optužbi) sa tom teritorijom, sud nema nadležnost“, naglasio je zastupnik odbrane.

Pored toga, Tačijeva odbrana tvrdi da se zločini navedeni u optužnici ni vremenski ne podudaraju sa zlodelima koje je u svom izveštaju pomenuo izvestilac Marti.

Optužnica pokriva vreme „od marta 1998. do septembra 1999.“, dok Marti u izveštaju piše o događajima „koji su se većim delom dogodili od leta 1999. nadalje“.

Branilac Huper podvukao je i da Marti nigde u izveštaju nije pomenuo zločine protiv čovečnosti, koji se navode u optužnici, već samo „organizovani kriminal“.

„Preko optužnice, tužilaštvo ne procesuira zločine navedene u Martijevom izveštaju, već vodi različit proces za koji nema ni nadležnost ni ovlašćenja“, naglasio je branilac.

Po Tačijevoj odbrani, sud mora odbaciti optužnicu zato što su tužioci „propustili da se posvete centralnim optužbama iz Martijevog izveštaja“

Zastupnik odbrane tvrdi i da sud za zločine OVK nema nadležnost zato što mu je 3. avgusta 2020. istekao petogodišnji mandat, naveden u amandmanu na Ustav Kosova kojim je osnovan.

„Optužnica koja je podignuta posle toga nije važeća i mora biti odbačena“, ocenio je branilac Huper.

Odbrana osporava i zakonitost optužbi da je Tači bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu, tvrdeći da taj oblik krivične odgovornosti nije predviđen statutom suda.

„Tužilaštvo je podiglo optužnicu koja nema zakoniti temelj u formativnim dokumentima i mandatu suda i koja sadrži optužbe izvan nadležnosti i, možda najvažnije, vremenskog mandata suda“, zaključio je branilac Huper.

U odvojenom podnesku, odbrana tvrdi i da je već narušeno Tačijevo pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nezavisnim sudom, kao i pravo optuženog da bude smatran nevinim.

Tačijev branilac uložio je i opširan prigovor na optužnicu u kojem tvrdi da su optužbe nedovoljno precizne i konkretne. Sud bi stoga, po odbrani, morao naložiti tužiocima da preciziraju za šta tačno optužuju Tačija ili da optužnicu smanje uklanjanjem uopštenih navoda.

„U ovom predmetu, Tači je optužen da je bio deo zajedničkog plana da se ‘uspostavi i primenjuje kontrola nad celim Kosovom’. To, po zakonu, nije zajednički plan za zločin. Nastojanje da se stekne i primeni politička vlast na teritoriji nije međunarodni zločin“, naglasila je odbrana.

Odluku o preliminarnim zahtevima Tačijeve odbrane za odbacivanje optužnice zbog nenadležnosti suda doneće u dogledno vreme sudija za prethodni postupak Nikola Giju (Nicholas Guillou), pošto se o tom zahtevu izjasni i tužilaštvo.

Tači je optužen zajedno sa članovima glavnog štaba OVK Kadrijem Veseljijem (Veseli), Redžepom Seljimijem (Rexhep Selimi) i Jakupom Krasnićijem (Krasniqi).

Optužnica ih tereti za zlodela nad najmanje 407 zarobljenika OVK, od kojih je najmanje 98 ubijeno.

U 10 tačaka, oni su optuženi za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Ta krivična dela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovečnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.

Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra, u prvom pojavljivanju pred sudom u Hagu, od 9. do 11. novembra, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.

Tužioci traže da suđenje počne u septembru ove godine, a branioci tvrde da proces ne može početi do leta 2022.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari