– Predsednik Srbije Tomislav Nikolić prihvatiće poziv Bakira Izetbegovića, člana Predsedništva Bosne i Hercegovine, i otputovati u zvaničnu posetu Sarajevu, najavio je za Danas Ivan Mrkić, savetnik predsednika Republike. On, međutim, nije imao konkretan odgovor na pitanje Danasa da li će Tomislav Nikolić ići u Potočare na obeležavanje dvadesetogodišnjice genocida nad srebreničkim muslimanima. Ivan Mrkić je na to pitanje odgovorio kratko: „Videćemo“.

Savetnik predsednika Srbije je rekao je Tomislav Nikolić predlagao Bakiru Izetbegoviću da zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale.

„Predsednik Srbije je već predlagao da sa članovima Predsedništva BiH zajedno obiđu bošnjačke i srpske memorijale i time manifestuju duboko žaljenje zbog svih žrtava i upute poruke pomirenja. Međutim, još nemamo odgovor“, napominje sagovornik Danasa.

rkić je precizirao da je taj poziv Nikolić uputio još prošle godine.

„Odavno je Tomislav Nikolić to predložio Bakiru Izetbegoviću, prošle godine… Dakle, to znači da Izetbegović izgleda neće da sa predsednikom Srbije poseti srpska groblja“, zaključio je Ivan Mrkić za Danas.

Iako nije sigurno da li će otputovati u Srebrenicu na obeležavanje dvadeset godina od genocida, Tomislav Nikolić biće prisutan, na poziv predsednika Jermenije, obeležavanju 100 godina od genocida nad Jermenima, 24. aprila u gradu Jemenu. I Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, takođe će prisustvovati tom događaju. Dodik je, pre nekoliko dana, uputio parlamentu RS tekst deklaracije o priznavanju genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine. „Srpski narod Republike Srpske, kao slobodarski narod i narod koji je u Prvom svetskom ratu izgubio trećinu radno sposobnog stanovništva i ogromna prirodna i materijalna bogatstva, solidariše se sa nastojanjima jermenskog naroda i podržava ga u nastojanju da se istorijska nepravda prizna kao genocid za pokolj počinjen nad Jermenima tokom raspada Osmanskog carstva“, saopšteno je iz Dodikovog kabineta.

U Srbiji narodni poslanici Nove stranke Zoran Živković i Vladimir Pavićević uputili su pre dva dana srpskom parlamentu Predlog rezolucije Narodne skupštine o priznanju i osudi genocida nad jermenskim narodom počinjenom u Osmanskom carstvu u periodu od 1915. do 1922. godine.

 Istovremeno, u okvirima svetske politike vodi se polemika o priznavanju termina genocid kojim bi se okarakterisao taj masakr. Tako je turski premijer Ahmet Davutoglu saopštio pre dva dana da „Turci dele bol sa Jermenima čiji su roditelji i dedovi ubijeni tokom deportacije 1915. godine“, ali i da Turska ne prihvata reč „genocid“ kao definiciju za ubijanje Jermena u Prvom svetskom ratu. „Svesti sve na jednu reč, baciti generalizacijom odgovornost samo na tursku naciju je pravno i moralno problematično“, ističe Davutoglu.

S druge strane, nemački Bundestag je odlučan da upotrebi termin genocid u rezoluciji kojom obeležava 100. godišnjicu pogroma Jermena u Turskoj, a nemačka vlada je objavila kako to podržava. U nacrtu rezolucije o kojoj će nemački parlamentarci diskutovati u petak stoji da je sudbina Jermena „primer istorije masovnih uništenja, etničkog čišćenja, progona i genocida koji na tako strašan način obeležavaju 20. vek“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari