Prepreka povratku Srba u Hrvatsku je stanarsko pravo i mora se postići sporazum o bržem rešavanju statusa bivših nosilaca stanarskog prava i Vlada bi do kraja ove godine u dogovoru s međunarodnom zajednicom trebalo da reši hiljadu stanova u području povratka i četiri stotine u velikim gradovima – kaže za Danas Milorad Pupovac, saborski zastupnik, predsednik Srpskog nacionalnog veća povodom godišnjice vojnoredarstvene akcije Oluja.

Prepreka povratku Srba u Hrvatsku je stanarsko pravo i mora se postići sporazum o bržem rešavanju statusa bivših nosilaca stanarskog prava i Vlada bi do kraja ove godine u dogovoru s međunarodnom zajednicom trebalo da reši hiljadu stanova u području povratka i četiri stotine u velikim gradovima – kaže za Danas Milorad Pupovac, saborski zastupnik, predsednik Srpskog nacionalnog veća povodom godišnjice vojnoredarstvene akcije Oluja.
Sagovornik Danasa naglašava i da je ozbiljan problem priznavanje radnog staža i penzionog prava.
– Radimo na tome i verujemo da ćemo do kraja godine imati rešenje. Ostaje i pitanje ekonomskog razvoja povratničkih sredina, kako bi se govorilo o održivom povratku. Ipak, glavna nadoknada štete koju očekuju povratnici je iz penzionog i sektora stanarskih prava. Jer, ljudima tokom rata nisu isplaćivane penzije koje su stekli pre rata, a važno je i pitanje kompenzacije za izgubljeno stanarsko pravo onima koji se neće vraćati. Očekujemo da će Vlada Srbije, naša vlada, uz pomoć međunarodne zajednice, pronaći rešenje.
Prema službenim podacima Vlade Hrvatske i UNHCR vratilo se u Hrvatsku, kaže Pupovac, oko 130 hiljada izbeglih Srba. Od tog broja je stalno u Hrvatskoj osamdesetak hiljada.
– Ostali su u međuprostoru, iz različitih razloga ne mogu da ostanu u svojoj sredini. Zbog nedostatka privatnih uslova, posla, ili trećeg razloga. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, prema podacima UNHCR, ima nešto više od sto hiljada izbeglica koje se nisu integrisale. Iz te populacije očekujemo povratnike. Povratak se nastavlja, on nije visokog intenziteta, u poslednje dve-tri godine beležimo po pet hiljada povratnika, u organizovanom ili individualnom aranžmanu – objašnjava Milorad Pupovac.
Problem osumnjičenih za ratne zločine čija su imena na tajnim listama je veliki, ali sagovornik Danasa veruje da će se ubrzo on svesti na realnu dimenziju.
– Treba da postoje čvrsti dokazi da su osumnjičeni učestvovali u nekim akcijama. Ne očekujem potpuni, nego realan, profesionalan spisak optuženih – kaže on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari