Vlada Srbije juče je obavestila Skupštinu Srbije da se priprema analiza visina ukupnih primanja u javnim preduzećima. „Povodom navoda koji postoje u javnosti o visini zarada, odnosno plata i bonusa, koje su isplaćivane ili se isplaćuju u javnim preduzećima, obaveštavamo vas da će Vlada izvršiti analizu visine ukupnih primanja organa poslovođenja u javnim preduzećima kako bi se utvrdilo da li su ta primanja određivana i isplaćivana u skladu sa propisima, kao i ostale okolnosti vezane za isplate navedenih primanja“, navodi se u pismu generalnog sekretara Vlade Tamare Stojčević parlamentu.

Vlada je, kako se navodi, utvrdila merila za određivanje naknada za rad članova upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća i preduzeća čiji su osnivači javna preduzeća, agencijama i drugim institucijama koje je osnovala država, a u toku je utvrđivanje merila za određivanje visine plata za direktore javnih preduzeća.

Generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla“ Bojan Krišto podneo je juče ostavku na tu funkciju jer je, kako je naveo u otvorenom pismu, u delu javnosti izvrgnut linču i progonu. Krišto je ocenio da je njegov najveći greh to što je vredno i odgovorno radio i sa svojim timom ostvario rezultate koje Aerodrom nije zabeležio u poslednjih dvadeset godina. On je podsetio da je to preduzeće ove godine ostvarilo četiri i po puta veću dobit u odnosu na prošlu zahvaljujući čemu je u budžet Srbije uplaćeno 20 miliona evra.

Bojan Krišto je prethodnih dana bio na udaru pojedinih medija zbog činjenice da je u junu sebi i svojim saradnicima pored zarada isplatio i izuzetno visoke bonuse za uspešan rad. Izvori Danasa u G17 plus koji ga je kandidovao za funkciju tvrde da tokom prethodna dva dana nisu mogli da stupe u kontakt s Bojanom Krištom, njegov mobilni telefon je bio nedostupan, a radikali su juče tvrdili da je pobegao u Dizeldorf.

Umesto plate od 3.600 evra Krišto je, kako je ranije i sam naveo, zahvaljujući bonusu, u junu primio 11.500 evra dok je sedmoro rukovodilaca na plate u rasponu od 1.500 do 3.000 evra dobilo i bonuse od 4.500 evra.

Potez Krišta došao je pod udar kritike u Skupštini Srbije, ali i pojedinaca iz njegove stranke G17 plus, kao i predsednika Srbije. U brojnim izlaganjima protiv Krišta mogle su se čuti ocene da je rečo nezakonitom radu.

„Sa žaljenjem konstatujem da je deo naše javnosti bio obmanut pričom da se bilo šta na Aerodromu radilo protiv zakona. Sve je urađeno po zakonu, ali je i činjenica da su isplaćene nagrade za naše uslove značajne, zbog čega smo odlučili da vratimo u budžet Aerodroma sve što je isplaćeno“, tvrdi Krišto u jučerašnjem otvorenom pismu javnosti.

On podseća da je odluku o nagrađivanju menadžmenta u zavisnosti od ostvarene dobiti preduzeća doneo Upravni odbor kompanije u kojem su zastupljeni predstavnici brojnih stranaka (dva predstavnika Demokratske stranke i po jedan iz G17 plus, DSS, SDP i Nove Srbije). „Nakon toga, Vlada je početkom godine usvojila Program poslovanja Aerodroma ’Nikola Tesla’ za 2008. u okviru kojeg je definisan budžet za plate menadžmenta. Sve dosadašnje isplate zaposlenima i menadžmentu izvršene su u skladu sa zakonom i u okviru predviđenog budžeta“, naveo je Krišto.

Glavni izvori prihoda Aerodroma jesu naknade koje plaćaju aviokompanije za sletanje i poletanje i opsluživanje aviona, kao i takse koje plaćaju putnici za usluge na aerodromu (16,5 evra), bezbednosna taksa (4,5 evra) i transferna taksa (16,5 evra). Uz to, izvor zarade jeste i poslovni prostor u aerodromskoj zgradi koji zakupljuju aviokompanije, trgovci i ugostitelji.

Ipak, na osnovu cenovnika osnovnih usluga Aerodroma „Nikola Tesla“ može se primetiti da su, osim cenovnika za bezbednosnu taksu, svi ostali doneti u vreme prethodnog rukovodstva Aerodroma i da ih je potpisao Krištov prethodnik što ukazuje da visine taksi za građane i aviokompanije nisu povećavane od 1. novembra 2007. od kada je Krišto na funkciji. U Aerodromu „Nikola Tesla“ naglašavaju da nije menjan ni cenovnik zakupa poslovnog prostora (na snazi od juna prošle godine). U tom preduzeću su nam rekli da je za vreme Krištovog mandata uveden cenovnik usluga na poseban zahtev (korišćenje vatrogasaca i drugih usluga koje nisu direktno povezane sa letenjem). Uveden je i cenovnik za male, tzv. VIP avione, kao i cenovnik usluga Centra za obuku. Uvođenje bezbednosne takse u Aerodromu su pravdali željom da se novac uloži u nabavku najsavremenije bezbednosne opreme. Sličnu taksu ima većina aerodroma u svetu.

U beogradskoj vazdušnoj luci potvrđuju da je i odluku o povećanju transferne takse na 16,5 evra, donelo prethodno rukovodstvo. Aerodromski čelnici su u dogovoru s čelnicima Vlade predložili smanjenje na četiri evra, ali do smanjenje nije došlo jer svoj deo posla nije uradila Vlada iako je Aerodrom u dva navrata slao dopise ne bi li dobili saglasnost za smanjenje takse. U Aerodromu podsećaju i da ta taksa nije veliki izvor prihoda jer je broj putnika koji su u transferu preko Beograda izuzetno mali. Poređenjem sa cenama koje za svoje usluge naplaćuju aerodromi u zemljama regiona, primetno je da je beogradski aerodrom jedan od najjeftinijih.

U zasluge Krišta na Aerodromu nabrajaju završetak restrukturiranja kompanije zbog čega u budućnosti sa rastom saobraćaja može doći samo do novog zapošljavanja radnika. Nijedan zaposleni nije otpušten, a uz stimulativni socijalni program kompaniju je napustilo oko 200 radnika.

Profit preduzeća je, kako je Danasu saopšteno iz JP Aerodrom „Nikola Tesla“, najvećim delom rezultat ušteda u preduzeću, a ne povećanja prihoda. Prihod, navode, nije porastao nego je došlo do smanjenja rashoda, na kojima su i ostvarene najveće uštede.

Prema podacima iz finansijskih izveštaja, neto dobit Aerodroma u 2006. iznosila je 552,8 miliona dinara (oko sedam miliona evra), a u prošloj godini pala je na 360 miliona dinara. U istom periodu poslovni prihodi uvećani su sa 3,57 na 3,79 milijardi dinara, kao i rashodi sa 3,06 milijardi na 3,28 milijardi dinara.

 

ŠABIĆ: Aktivirati kontrolne mehanizme

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabićocenio je da bi slučaj Aerodroma „Nikola Tesla“ trebalo da bude povod da se aktiviraju kontrolni mehanizmi koji postoje, ali se ne primenjuju. „Pravo javnosti na informacije o radu vlasti i državnih preduzeća ne sme da se ostvaruje samo povremeno, kad je to nekom politički zgodno, od prilike do prilike“, saopštio je Šabići podsetio da je u svetu normalno da su javnosti dostupni ne samo podaci o platama i drugim primanjima rukovodstava državnih, nego čak i velikog broja privatnih preduzeća.

Prosek u Agenciji za kontrolu letenja 160.000

Agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore uputila je juče saopštenje medijima u kojem demantuje navode Nove Srbije da su plate rukovodstva agencije više od milion dinara. „Prosečna mesečna zarada u Agenciji iznosi 160.562,67 dinara, a zarada radarskog kontrolora 266.484,36 dinara. Predsednik UO agencije obavlja funkciju direktora i njegova prosečna mesečna zarada iznosi 466.939,15 dinara“, navodi se u saopštenju Agencije. U saopštenju se podseća da je Agencija neprofitno međudržavno preduzeće sa 92 odsto vlasništva Srbije i osam odsto vlasništva Crne Gore. To nije javno preduzeće i ne finansira se iz budžeta odnosno ne predstavlja teret za poreske obveznike. U Agenciji podsećaju da se finansiraju naplatom naknada aviokompanijama. Visinu ove naknade utvrdila je Evropska organizacija za bezbednost vazdušne navigacije Eurokontrol, kao i nivo plata, materijalnih troškova i investicija svake zemlje prema nivou pruženih usluga i regionalne usklađenosti. Prihodi i rashodi Agencije usklađeni su sa zemljama poput Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Bugarske i Slovenije. Nova Srbija optužila je Agenciju i da kupuje novu poslovnu zgradu u centru Beograda. U saopštenju Agencije navodi se da većposeduju zgradu i ne planiraju kupovinu druge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari