Vučić je voljan da žrtvuje Kosovo za članstvo u EU 1Foto: Miroslav Dragojevic

Srpskoj vladi ću predložiti da održi konferenciju sa Prištinom i da bez učešća velikih sila postignu dogovor i rešenje o Kosovu, rekao je za Danas Stiven Mejer, bivši zamenik direktora Centralne obaveštajne agencije (CIA) za Balkan i dekan programa postdiplomskih studija nacionalne bezbednosti na fakultetu „Danijel Morgan“ iz Vašingtona.

On je na intervju u hotel Mažestik doputovao pravo iz Banjaluke, gde je boravio prethodnih dana.

– Zapravo, pre par godina sam formulisao politiku koju sam i predložio vladi, ali ona tada nije bila veoma otvorena za moj predlog. Hteo sam da razgovaramo o tome šta je izvodljivo i kako pogurati stanje oko Kosova. Predložiću konferenciju sa Prištinom i ne bih brinuo zbog trenutnog potpuno bespotrebnog terora (misli se na carinske takse Prištine – prim. aut.), ali mislim da će posle nekog vremena i to biti rešeno. Strategija Brisela je bila da se razgovara o manjim stvarima – telegrafu, pošti, vodi… takvim stvarima, a izbegavali su da razgovaraju o većim pitanjima – suverenitetu i o tome čija je to teritorija. Već dugo govorim da ta pitanja moraju da budu prvo rešena, a to je upravo suprotno od onoga što vlada i briselski sporazum radi. Priština taj napredak čini jako teškim, zbog carinskih tarifa, ali i jer odbijaju da osnuju zajednicu srpskih opština, što je veoma važan korak po briselskom sporazumu.

Mislim da je realno da oblast severno od Ibra postane deo Srbije, a za južni deo će biti jako teško, jer ako Srbija želi da sačuva suverenitet u severnom delu oko reke Ibar, onda će biti rat i biće mnogo prolivene krvi. Zato sam i hteo da razgovaramo o teritorijalnom problemu severno od reke Ibar, a o tome vredi diskutovati. Veliki problem će biti Srbi u enklavama na jugu i sveta istorijska mesta, ali mislim da bi dogovor mogao da bude postignut, tako da svi oni budu zaštićeni od Ujedinjenih nacija, kao i da delegacija UN posećuje ta mesta svakih šest meseci da bi se uverili da je sve u redu.

* Imate li institucionalnu podršku za ove ideje?

– Ne, nemam i ne bih je ni dobio. Ima nekoliko razloga za to. Stejt department me ne voli, kao ni Obrada Kesića (bivši šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu). Ne vole način na koji iznosimo činjenice i ne žele da nas slušaju. Drugo, američka politika prema Balkanu se nije promenila u poslednjih 25 godina i ista je i danas kao i na kraju rata 1995. To utiče na Bosnu, na Kosovo, Makedoniju, Albaniju. Čak i ako se situacija na terenu promenila, okruženje, okolnosti, američka politika je ostala ista.

* Dosta se govori i o teritorijalnoj razmeni. Šta mislite o tome?

– Neki političari govore o tome. Nikad nije bilo u potpunosti ispunjeno. Za ljude na jugu, koji ne bi voleli razmenu, treba omogućiti ostajanje i zaštitu UN ili da se prebace na sever ili u Srbiju i da im UN plati, da ih finansira. To bi moglo da počne relativno brzo. Jedan od glavnih uslova je da velike sile ostanu po stranu i da se ne mešaju, jer svaki put kada se SAD i Rusija umešaju, stvari postaju mnogo komplikovanije.

* Ali to je nemoguće.

– Ne, moguće je. Mnogo ljudi ovde kaže – Amerika se opet umešala. Ako Vučić, Dačić, Tači i Haradinaj sednu da razgovaraju i dogovore se kao ljudi, kažu SAD i Rusiji i EU – ne mešajte se, jer svaki put kada se Amerika umešala nastao je haos. Zato mislim da je bolje za njih da sednu, suoče se jedni sa drugima i dogovore se. Rekli ste da je nemoguće, ali ja mislim da je moguće da velike sile ostanu po strani. Američka vlada bi mogla da kaže da želi da bude prisutna, ali mislim da Vučić treba da ustane i kaže – ne. Ima političara u ovom regionu koji kažu – ne. Dodik je jedan od njih, kao i Koštunica i Vašington ga je zato voleo. Neće biti rezultata i rešenja sve dok Beograd i Priština ne sednu i razgovaraju. Za to će biti potrebno nekoliko godina, dok ne postignu dogovor, ali ako Vučić i Dačić ostanu čvrsti, to bi moglo da uspe. Problem je što ni Beograd ni Priština ne pristupaju tome ozbiljno i što i dalje traže odgovore od velikih sila. SAD nikad nije imala odgovor za ovaj region. Kada sam bio u CIA, imali smo mnogo unutarvladinih neslaganja. LJudi često misle da je tokom rata američka administracija bila jedinstvena oko svega, a to nije tačno.

* Koji je glavni razlog što nije došlo do dogovora Beograda i Prištine?

– Nekoliko planova je predloženo i ništa se nije desilo, a glavni razlog je što su velike sile bile uključene. LJudi kao Tači, Haradinaj i Vučić imaju veliku moć. Na primer, Vučićev osnovni cilj je pridruživanje Srbije Evropskoj uniji i on je voljan da žrtvuje Kosovo za EU.

* Mislite to?

– Da. Mislim da je vrlo odlučan u pogledu EU i to je u redu. Mislim da Evropskoj uniji, osim Nemcima, uopšte nije bitno kakav dogovor će biti postignut, samo da ne bude rata. Francuzi, Britanci, Holanđani, Italijani… prihvatiće dogovor do kojeg dođu Beograd i Priština. Vašington je već druga priča, jer želi da bude uključen i bude deo pregovora.

* Šta mislite o analizama da bi Kosovo moglo da ostane zamrznuti sukob?

– U međuvremenu, Kosovo ostaje zamrznuti konflikt i ništa se ne dešava. Nezaposlenost severno od reke Ibar ostaje problem, a ekonomija nije dobra, ima dosta korupcije. Drugo pitanje o kojem bi Kosovo i Srbija trebalo da raspravljaju je ekonomska saradnja. Znam da je ministar Nenad Popović imao jako dobre ideje kako ojačati prekogranične ekonomske veze, posebno sa centralnom Srbijom i mislim da bi to mogao da bude početak ekonomskog dogovora. Obe strane treba da naprave kompromis. Kao što znamo, najveći problem u ovom delu sveta je etnička pripadnost i obe strane bi trebalo da kažu – mi smo ponosni na naše nacije, hajde sad da se dogovorimo kako da izađemo iz ove situacije.

* Da, mada bi razmena teritorija mogla da izazove rat između Srbije i Kosova. Šta mislite o tome?

– Ne mislim tako, jer je važno da obe strane razgovaraju. Ono što bi EU i UN, ne i NATO, trebalo da kažu je – postignite dogovor kakav želite, samo bez rata. Ako dođe do rata, intervenisaćemo. Moja ideja je da pristupe ovome bez sukoba, samo neka sednu i razgovaraju, a za to će trebati bar dve, tri godine. Ali sada se ništa ne dešava. Briselski proces je mrtav, kao i svaki drugi proces pre njega. Znam da mnogi moji prijatelji ovde veruju da će se celo Kosovo jednog dana vratiti Srbiji, možda i za 100 godina, ali ne verujem da će se to desiti. Možda bi neki deo mogao da se vrati, ali na duže staze Republika Srpska bi mogla da bude na stolu…

* Mislite na razmenu teritorija – Kosovo za Republiku Srpsku?

– Da, na to mislim.

* Da li ste to rekli Miloradu Dodiku?

– Da, rekao sam mu to.

* Mislite li da bi Dejton 2 nešto promenio?

– Ne, jer bi Dejton 2 uključivao SAD i mislim da bi to bila greška. SAD guraju politiku koja nije u interesu naroda ovde.

Sastanak sa Dačićem

– Tražio sam sastanak sa ministrom Ivicom Dačićem, jer bih želeo da razgovaramo o Kosovu. Bio je više iskren i otvoren nego mnogi drugi zvaničnici. Mislim da je on čovek koji bi želeo da pogura priču o Kosovu, ali ne mislim da vlada sada ima jasnu politiku šta da radi. To je pitanje kojim se bavim već 20 godina i imam ideje za koje bi mogli da budu zainteresovani, a možda i ne.

O Vučiću

Poslednji put kad sam video Vučića to je bilo u Vašingtonu, u Kapitolu, pre nekoliko godina. Bio je prisutan predsednik Evropske komisije, ne znam ko je bio tada, a predsednik Vučić ga je bukvalno preklinjao za prijem Srbije u EU. Obrad i ja smo rekli – pa ovo je ludo, jer nećeš biti primljen ako moliš.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari