Vučić, Zaev i Rama potpisuju najmanje tri sporazuma 1Foto: FoNet/ Božana Pavlica

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Severne Makedonije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama trebalo bi da danas (četvrtak) u Skoplju potpišu najmanje tri sporazuma kako bi se dodatno olakšalo kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga između triju država, te da obelodane kako će se ubuduće zvati inicijativa „Mini Šengen“.

Ovaj politički samit, koji je počeo juče, praćen je regionalnim ekonomskim forumom, na kojem učestvuje oko 300 kompanija.

Predsednik Srbije je nedavno izjavio najavljujući odlazak u Skoplje: „Radili smo na tri dokumenta i verujem da ćemo ih potpisati u Skoplju, to su važna dokumenta o trgovini, radnim dozvolama i međusobnoj podršci u slučaju požara, poplava i drugih katastrofa.“

On je kazao i da će na graničnim prelazima biti napravljene „brze trake“ za brži prolaz ljudi iz regiona, „kao što postoje posebne trake za ljude iz EU na ulazu u evropske zemlje“.

Komentarišući najnovije okupljanje lidera triju zapadnobalkanskih država, Franc-Lotar Altman, nezavisni nemački analitičar i stručnjak za odnose u ovom regionu, navodi za Danas: „Vučić, Rama i Zaev su dosad održali osam sastanaka i ništa značajno se nije desilo.“

Altman napominje da Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo „nisu hteli ili nisu mogli da se pridruže“ inicijativi Mini Šengen.

– Zašto umesto Mini Šengena ne raditi na zajedničkom regionalnom tržištu, o čemu je postignuta saglasnost 2020, pod „kišobranom“ Berlinskog procesa? Zajedničko regionalno tržište podrazumeva ostvarenje istih ciljeva kao Mini Šengen, ali su uključene takođe države članice EU, što bi trebalo da bude značajno za uspostavljanje šire ekonomske zone između Evropske unije i Zapadnog Balkana, sa ekonomskim vezama sličnim onima koje EU ima sa Islandom i Norveškom. Dakle, čemu pokušaji da se „izmisli“ novo „oruđe za saradnju“ umesto da se intenziviraju pozivi Evropskoj uniji da pruži svoju podršku ovom regionu, i zašto valjanije ne iskoristiti već postojeći Savet za regionalnu saradnju (RCC), poručuje on.

Povodom najava da će biti promenjeno ime Mini Šengena, Altman kaže: „Verovatno Vučić novim imenom, odnosno etiketom, pokušava da prebaci ovu inicijativu na ekonomski teren, ali mislim da to neće biti od koristi.“

Podsetimo, jedan od osnivača istraživačko-analitičkog centra Demostat Milomir Mandić, u nedavnom autorskom tekstu za Danas naveo je da će se ono što je dosad kolokvijalno nazivano Mini Šengen ubuduće zvati Regionalna ekonomska zajednica.

Inicijativa „Mini Šengen“ pokrenuta je oktobra 2019. u Novom Sadu, sporazumom koji su potpisali lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije.

Crna Gora i BiH nisu se odazvale pozivima da se priključe, dok se Priština u septembru 2020. Vašingtonskim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji odnosa sa Beogradom obavezala da će se pridružiti takvom projektu, ali aktuelni kosovski premijer Aljbin Kurti ne prihvata „Mini Šengen“, već insistira na potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini Jugoistočne Evrope (SEFTA), kao modelu za regionalnu saradnju.

Čadež: Praktično se stvara jedinstveno tržište rada

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, rekao je juče prilikom gostovanja na RTS-u da jedan od sporazuma u okviru Mini Šengena koji se odnosi na lakši uvoz i izvoz „predviđa na koji način funkcionišu i komuniciraju akreditovane laboratorije, na koji način među sobom funkcionišu veterinarski instituti, fitosanitarne inspekcije i to je sada već deo implementacije“. Kako je istakao, veoma važan korak jeste i Memorandum o radnim dozvalama, „dakle praktično stvaranje jedinstvenog tržišta rada“, a „veoma smo blizu i da se izradi Memorandum o priznavanju kvalifikacija, da samim tim ako imamo iste standarde u prepoznavanju kvalifikacija i u standardu kvalifikacija i međusobno priznavanje takve diplome“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari