Žigmanov postaje državni sekretar 1Foto: FoNet/ Medija centar

Predstavnici nekoliko nacionalnih manjina biće sigurno uključeni u rad aktuelnog saziva vlade premijerke Ane Brnabić, kažu nezvanično izvori Danasa s političke scene povodom nedavne izjave predsednika države Aleksandra Vučića da je uputio molbu Vladi Srbije da u državnoj administraciji bude više pripadnika manjinskih zajednica.

Naši sagovornici ističu da „postoji velika šansa“ da Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dobije funkciju u izvršnoj vlasti, „verovatno da bude imenovan za državnog sekretara“ u novoosnovanom Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje predvodi Gordana Čomić.

Podsetimo, Žigmanov je u avgustu izjavio da su predstavnici DSHV razgovarali sa Vučićem o mogućem učešću u izvršnoj vlasti u Srbiji, iako ta stranka nema poslanike u novom sazivu Narodne skupštine.

Dodao je da je tokom razgovora sa Vučićem „priznat problem“ da su Hrvati u Srbiji „isključeni“ iz donošenja odluka, ali i da je pokazana spremnost da se problem reši.

Žigmanov je podsetio da je DSHV, koji je bio deo koalicije Ujedinjena demokratska Srbija na parlamentarnim izborima koja nije prešla izborni prag, sada „isključen“ iz donošenja odluka, pošto u Srbiji, za razliku od Hrvatske, ne postoje garantovana mesta za nacionalne manjine.

– Postojeća rešenja odgovaraju samo velikim nacionalnim manjinama – mađarskoj, bošnjačkoj i albanskoj. Sve druge nacionalne zajednice, njih 18, ne mogu učestvovati u procesu donošenja odluke, naveo je Žigmanov, preneo je Radio Slobodna Evropa.

Lider Saveza vojvođanskih Mađara i predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor objavio je nedavno na svom Fejsbuk nalogu da je sa predsednikom Srpske napredne stranke Aleksandrom Vučićem potpisao koalicioni sporazum kojim prioriteti i interesi Mađara u Vojvodini postaju interesi vladajuće koalicije.

„Ni na minut ne smemo zaboraviti da smo se uspeli izboriti za ove rezultate zahvaljujući vašim glasovima 21. juna. Hvala vam na poverenju! U narednom periodu radićemo na daljem pisanju mađarske budućnosti u Vojvodini“, poručio je Pastor.

SVM je nastupala samostalno na junskim izborima – i na parlamentarnom i na pokrajinskom nivou, kao i u pojedinim lokalnim sredinama.

Tom prilikom SVM je osvojio nešto više od 70.000 glasova, gotovo 15.000 glasova više nego na prethodnim izborima, što mu je omogućilo da ima devet poslaničkih mesta u aktuelnom sazivu Republičkog parlamenta, najviše od 1992.

Prema našim nezvaničnim saznanjima, u rad izvršne vlasti trebalo bi da budu uključeni i politički predstavnici Roma i Slovaka.

„Poslanik SNS je istaknuti romski aktivista Dragoljub Acković, i još dvoje Roma su poslanici u ovom sazivu parlamenta, a biće zastupljeni i u Vladi. Što se uključivanja Slovaka tiče, Nacionalni savet Slovaka vodi bivša poslanica SNS Libuška Lakatoš, a Slovaci će imati svoje predstavnike i u Vladi, pre svega zbog očuvanja dobrih odnosa sa Slovačkom“, navode sagovornici Danasa.

Spekuliše se, takođe, da će „neko mesto“ u izvršnoj vlasti dobiti i Albanac iz Novog Sada Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji, „koji je blizak SNS-u“.

Četiri manjinske liste

U ovom sazivu parlamenta zastupljene su četiri liste nacionalnih manjina – Savez vojvođanskih Mađara, Albanska demokratska alternativa – Ujedinjena dolina na čelu sa Šaipom Kamberijem, te liste iz Novog Pazara koje predvode Muamer Zukorlić i Sulejman Ugljanin. Za manjinske stranke ne važi izborni cenzus kao za ostale partije, već takozvani „prirodni prag“, kojem je pred junske izbore, na predlog SVM-a, dodat količnik od 35 odsto za raspodelu mandata. To znači da ukoliko neka manjinska stranka osvoji 1.000 glasova, računa se kao da joj je pripalo 1.350 glasova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari