Čime se ponosi Ukrajina 1

Ukrajina ima mnogo talentovanih ličnosti i dugačku istoriju, što je doprinelo tome da zemlja ima na šta da bude ponosna. Ovde možete da saznate malo o Ukrajincima i njihovim dostignućima koji su fascinirali svet, dostignućima kojima se ponosi Ukrajina.

Ana Jaroslavna (1025-1075) – Poznata i kao Ana Kijevska, ćerka kijevskog kneza Jaroslava Mudrog. Kao supruga francuskog kralja Anrija rodila je 10 kraljevića. Postala je rodonačelnica dve evropske dinastije – Burbona i Valoa. Bila je visoko obrazovana, pisala je pesme i komponovala, govorila je i pisala na nekoliko jezika. Anu Jaroslavnu u Francuskoj i danas poštuju kao odlučnu, upornu i nesebičnu vladarku koja je izmenila tok istorije.

Pilip Orlik (1672-1742) – Najvažnije delo ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika je ugovor koji je sklopio s kozačkim starešinama, koji je u istoriju ušao kao prvi ustav na svetu – „Ustav prava i sloboda Vojske zaporoške“. U tom dokumentu prvi put u Evropi razrađen je model slobodne, nezavisne države zasnovane na prirodnom pravu na slobodu i samoopredeljenje. Ustav Pilipa Orlika je prvi ustav moderne zapadne civilizacije.

Ivan Podubni (1871-1949) – Šestostruki šampion u rvanju grčko-rimskim stilom rođen je u kozačkoj porodici. Prvi je pobeđivao protivnike ne samo snagom, već i tehnikom koja je izazivala divljenje gledalaca. O njemu je pisala sva sportska štampa. Za četiri godine (1905-1909) pobedio je trojicu svetskih šampiona, nekolicinu evropskih i desetine nacionalnih. Iako je doživeo nekoliko poraza, nikad nije izgubio na nekom zvaničnom takmičenju. Zvali su ga šampion nad šampionima, kao nikoga pre njega.

Vitalij (1971) i Vladimir (1976) Kličko – Poznati bokseri rođeni su u porodici vojnika, potomka kozačkog roda iz Kijeva. Vitalij je bio šestostruki šampion sveta u kik boksu, kao i šampion sveta u teškoj kategoriji. Braća su 2008. ostvarila dugogodišnji cilj, postavši svetski šampioni u tri najprestižnije organizacije: IBF, WBC ? WBO.

Ilja Mečnikov (1845-1916), otac teorije imuniteta. Ovaj naučnik smatra se osnivačem evolucione embriloogije, mikrobiologije i imunologije. Prvi ukrajinski dobitnik Nobelove nagrade rođen je u Harkovskoj oblasti. Naučni rad u kojem je postavio temelje fagocitnog mehanizma imuniteta napisao je u vreme kad u naučnom svetu nije ni naslućivana pojava imuniteta. Ćelije koje je on opisao kasnije su nazvane leukocitima. Ime Mečnikova ulazi u skup genija čija otkrića su u velikoj meri pojednostavila i produžila ljudski život.

Vladimir Havkin (1860-1930) Zahvaljujući ovom poznatom bakteriologu i mikrobiologu svet se spasao od kuge i kolere, koje su besnele u XIX veku. Stvorio je prve uspešne vakcine protiv tih bolesti i prvo ih isprobao na sebi. NJegove vakcine prvo su primenjene u Indiji, njihova poboljšana varijanta koristi se i danas. Zvali su ga „veliki filantrop“i „dobrotvor čovečanstva“.

Mikola Amosov (1913-2002) – poznati kardiolog, pronalazač antitrombocitne terapije. Rođen je i živeo u Ukrajini. Osnovao je Institut za kardiovaskularnu hirurgiju, prvi je napravio mitralnu, ventilnu protezu za srce. Obavio je preko šest hiljada operacija na srcu. Pored hirurgije, bavio se i savremenim problemima biološke, medicinske i psihološke kibernetike, kao i razvojem veštačkog intelekta.

Boris Paton (1918) – genije u oblasti elektrolučnog zavarivanja. Razvio je istraživanje i uvođenje u svemirske tehnologije procesa zavarivanja koje kosmonauti vrše u toku orbitalnih letova u otvorenom kosmosu. Pod njegovim rukovodstvom razvijen je i metod povezivanja mekih tkiva tokom hirurških intervencija pomoću visokofrekventnog električnog udara. Ovaj metod široko se primenjuje u ginekologiji, urologiji, hirurgiji, oftalmologiji, onkologiji itd.

Ivan Puljuj (1845-1918) – prvi ukrajinski fizičar svetskog nivoa. Nakon dvadesetogodšnjeg rada, a deset godina pre Rentgena, objasnio je prirodu nastanka iks zraka, danas poznatih kao rentgenskih, i napravio prvi snimak ljudskog skeleta. Prvi je istražio neonsko svetlo. NJegove lampe svojevremeno su bile efikasnije od Edisonovih. NJegova izvanredna dostignuća priznavali su i Albert Ajnštajn i Nikola Tesla. Danas se iks zraci koriste u svakodnevnom životu, kako u kompjuterskoj tehnici, tako i za rentgenska snimanja i u dijagnostici.

Igor Sikorski (1889-1972), konstruktor aviona. Rođen je u Kijevu, već kao 19-godišnji student na Kijevskoj politehnici počeo je da konstruiše prve avione. Marta 1919. seli se u SAD, gde je osnovao avio-kompaniju Sicorski Air Engineering i napravio 15 modela aviona. NJegovi helikopteri prvi su preleteli Atlantski i Tihi okean. Smatraju ga ocem konstrukcije aviona i helikoptera.

Jurij Kondratjuk (1897-1943) – naučnik i pronalazač rodom iz Poltave. Izučavao je probleme kosmonautike, kosmičkih letova i konstrukcije brodova za letove na druge planete. U radu „Osvajanje kosmičkih prostora“ izveo je osnovnu jednačinu leta rakete, razmatrao najpovoljnije putanje, razradio teoriju višestrukih raketa. Prvi je predložio da se kao raketno gorivo koriste pojedini metali, nemetali i njihova jedinjenja s vodonikom. Razmatrao je i probleme osnivanja međuplanetarnih baza. Mnoge njegove ideje primenjene su u praktičnoj kosmonautici. NJegovi proračuni korišćeni su za realizaciju sletanja na Mesec američkih astronauta u misijama „Apolo“.

Sergij Koroljov (1906-1966) – Osnivač praktične kosmonautike. Bio je glavni konstruktor Sovjetskog Saveza u vreme najvećih dostignuća u osvajanju kosmičkog prostora. Pod njegovim rukovodstvom SSSR je 1957. lansirao prvi veštački satelit, a 12. aprila 1961. čovek je prvi put poleteo u kosmos. Pod njegovim rukovodstvom napravljena je prva balistička raketa P-1, kasnije i P-2. Koroljov je predvideo praktičnu primenu kosmonautike. Prvi sateliti za prenos radio, televizijskih i telefonskih signala napravljeni su još u njegovo vreme.

Mikola Mikluho-Maklaj (1846-1888) – Bio je putnik-avanturista i antropolog ukrajinskog porekla, neumorni istraživač. Radio je na Kanarskim ostrvima i u Maroku, na obali Crvenog mora u Egiptu, u Saudijskoj Arabiji, na ostrvima Indonezije, u Južnoj Americi, Australiji i na ostrvima Tihog okeana. Svetsku slavu stekao je tokom boravka na Papua Novoj Gvineji. Istraživao je i opisao svakodnevicu i običaje tamošnjih stanovnika, ali se i družio s ljudima, branio njihova prava i odlučno istupao protiv aneksije ostrva od strane Nemačke.

Agatangel Krimski (1871-1942) – Orijentalista svetskog glasa. Bio je arabista, iranista, semitolog, istaknuti slavista. Iz principa je govorio samo maternji ukrajinski jezik. Izučavao je i jezik, književnost i kulturu krimskih Tatara. Bio je autor najznačajnijih članaka posvećenih kulturi naroda Bliskog istoka u poznatoj enciklopediji Brokhauza i Efrona. Prema nepotpunim podacima objavio je 870 monografija, članaka, recenzija, 164 prevoda istočnjačkih književnih dela (među njima u Korana), pisao je poeziju i prozu na ukrajinskom. UNESKO je njegovo ime uneo u spisak najistaknutijih ličnosti Evrope XX veka.

Oleksandr Arhipenko (1844-1909) – Jedan od osnivača kubizma u vajarstvu. Rođen je u Kijevu, ali ga smatraju američkim umetnikom. Uveo je u vajarstvo polihromiju, odnosno upotrebu različitih materijala i boja, prvi je kreirao pokretne kompozicije i skulpture osvetljene iznutra. NJegova dela čuvaju se u najpoznatijim svetskim galerijama i muzejima – u NJujorku, Parizu, Moskvi, Stokholmu, Berlinu, Tel Avivu…

Oleksandr Muraško (1871-1942) – Umetnik koji je uveo ukrajinsku umetnost u Evropu. Impresionistički slikar, rodio se i stvarao u Ukrajini, njegov stil bio je jedinstven u Evropi. Imao je izložbe u Berlinu, Kelnu, Diseldorfu, Veneciji, njegove slike kupovale su i kraljevske porodice. U Nemačkoj je pre svega cenjen kao portretista. NJegova najpoznatija dela „Portret devojke u crvenom šeširu“ i „Seoska porodica“ doprinela su da ukrajinsko slikarstvo početkom XX veka dostigne svetski nivo.

Solomija Krušeljnicka (1872-1952) – Poznata operska pevačica, zvali su je „Ukrajinska madam Baterflaj“. Rođena u Trnopolju, završila je Lavovski konzervatorijum. S njom su rado nastupali velikani poput Fedora Šaljapina, Enrika Karuza, Tita Rufa. Na koncertima je često podsećala slušaoce na svoje poreklo, pevajući ukrajinske pesme. Zvali su je najšarmantnijom Madam Baterflaj, nezaboravnom Aidom, najdivnijom Ćo Ćo San, jedinstvenom Đokondom itd.

Kvitka Cisik (1953-1998) – Glas ove pevačice ukrajinskog porekla bio je poznat širom Amerike. Kao studentkinja, pod pseudonimom Kejsi, oprobala se u mnogim muzičkim stilovima. Sarađivala je s džez, pop i rok zvezdama. Pevala je igrala u više filmova, učestvovala u mnogim komercijalnim projektima korporacija ABC, NBC, CBS, Burger King, McDonald’s, American Airlines ?? Delta Air Lines, Coca-Cola, Pepsi-Cola i drugih. Početkom osamdesetih bila je jedna od najskupljih i najpopularnijih izvođača u SAD. Pevala je u filmu „You Light Up My Life“ koji je 1978. dobio Oskara za najbolju pesmu. Zbog pravnih zavrzlama to priznanje pripalo je drugoj pevačici. U Ukrajini se i danas rado slušaju njene nezaboravne interpretacije narodnih pesama.

Mikola Leontovič (1877-1922) – Autor svetski poznate božićne pesme „Ščedrik“, koja je 1921. prvi put izvedena na koncertu u NJujorku. Piter Viljhovki, poreklom iz Ukrajine, 1936. priredio je englesku verziju ove pesme, koja je postala poznata pod naslovom „Carol of the Bells“. U božićno vreme ona se čuje širom Evrope i Amerike.

Volodimir Horovic (1903-1989) – Genijalni pijanista rođen 1903. u Kijevu, dobitnik je 25 Gremi nagrada. Za klavir je prvi put seo kad mu je bilo pet godina, do 21. je znao 155 dela. Na repertoaru je imao 12 koncerata, dok je većina profesionalaca u to vreme imala najviše četiri. Ploče s njegovim koncertima bile su veliki hitovi, karte za njih uvek su bile unapred rasprodate. Još za života zvali su ga „kralj nad kraljevima pijanista“

Čime se ponosi Ukrajina 2

Oleksandr Dovženko (1894-1956) – Filmski stvaralac i pisac, osnivač „poetskog“ filma, poznat je po filmovima „Zvenigora“, „Arsenal“ i „Zemlja“, kao i po nerealizovanim scenarijima koji su prvo postali poznati kao književna dela: „Ukrajina u plamenu“ i „Začarana Desna“. Na međunarodnoj izložbi u Briselu 1958. proglašenje za jednog od deset vodećih umetnika u svetu kinematografije za 60 godina njenog postojanja. NJegov film „Zemlja“ tada je uvršten u 25 najboljih filmova svih vremena.

Serž Lifar (1905-1986) – Poznati baletan i koreograf rodom iz Kijeva počeo je da se bavi baletom od 17. godine. Bio je prijatelj Pikasa, Dalija, Koko Šanel. „Ja sam Ukrajinac i ponosim se time“ – rekao je Lifar kad mu je francuski predsednik De Gol ponudio državljanstvo Francuske. Lifar je obnovio francuski balet kao osnivač novog pravca – neoklasicizma. Zvali su ga „bog plesa“ i „dobri duh baleta XX veka“.

Bogdan Gavrilišin (1926-2016) – Ekonomista i humanista, 18 godina bio je na čelu Međunarodnog instituta za menadžment u Ženevi. Bio je član Rimskog kluba, Međunarodne akademije za menadžment, počasni doktor sedam univerziteta u Kanadi i Ukrajini, savetnik mnogih vlada i međunarodnih kompanija. Osnovao je Međunarodni centar za perspektivna istraživanja, Međunarodni institut za menadžment u Indiji. Bio je jedan od osnivača Evropskog foruma u Davosu, koji je prerastao u Svetski ekonomski forum. Bio je konsultant u kompanijama General Electric, IBM, Unilever, Phillips.

Oksana Zabužko (1969) – Ime ove književnice povezano je s izlaskom moderne ukrajinske književnosti na svetsku scenu. NJena dela prevedena su na preko 20 jezika. Objavljivana su u Austriji, Bugarskoj, Italiji, Iranu, Holandiji, Nemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, SAD Mađarskoj, Francuskoj, Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama. Knjiga njenih razgovora s varšavskom novinarkom Izom Hrusinskom „Ukrajinski palimpseset“ (2014) postala je važan izvor saznanja o Ukrajini za poljsku elitu i uticala je da u toj zemlji bude masovno podržan Majdan, odnosno zahtevi za evropski put Ukrajine. Predstave po njenim delima igraju se na mnogim scenama u Ukrajini, evropskim zemljama i SAD. U svojim delima ona nastoji da preosmisli ukrajinski identitet.

Maks Levčin (1974) – Američki preduzetnik ukrajinsko-jevrejskog porekla, rođen u Kijevu. Zajedno s ocem bio je član kijevskog kluba ljubitelja fantastike „Zvezdani put“. Nakon preseljenja u SAD postaje jedan od osnivača međunarodnog elektronskog platnog sistema PayPal, koji mu je doneo svetsku slavu. Godine 2004. pokrenuo je svoj startap Slide, koji obezbeđuje prikaz velikog broja fotografija korisnicima društvene mreže MySpace. Kasnije je usmeren na stvaranje društvenih servisa za Facebook.

Jan Kum (1976) – Američki programer i preduzetnik ukrajinsko-jevrejskog porekla. Rođen je u Kijevu, početkom 90-ih zajedno s majkom emigrirao je u SAD. On je samouk, većinu informacija u početku je sticao iz pozajmljenih udžbenika. Kao mladić pridružio se hakerskoj grupi w00w00 i više puta uspeo je da slomi server kompanije Silicon Graphics. Bio je dobar prijatelj osnivača poznatog muzičkog servisa Napster Šona Feninga. Zajedno s programerom Igorem Solomenčikovim kreirao je posebnu mobilnu aplikaciju za komunikaciju koja uzima u obzir karakteristike pametnih telefona i vezana je za broj telefona – WhatsApp. Kasnije je svoju kompaniju prodao Marku Zakerbergu za 16 milijardi dolara.

Vilkovo – turistički biser Ukrajine, koji liči na Veneciju.

Umesto puteva ovde su kanali, umesto automobila – čamci. Grad je sagrađen na 72 ostrva. Oko 45 odsto površine grada je pokriveno vodom, a dužina kanala je oko 100 kilometara.

Ogromna podvodna reka, kojoj nema pandana u svetu, nalazi se na dnu Crnog mora

Kanali ove reke izgledaju isto kao i kod nadzemnih reka. Ona čak ima i obale, vodopade. Formirala se usled curenja slane vode kroz Bosfor. Reka je toliko punovodna, da ako bi bila na zemlji, spadala bi u šest najpunovodnijih reka u svetu.

Soledar – grad slanih rudnika gde se održavaju simfonijski koncerti

Veličina tih rudnika je fascinantna – dostiže čak 200 kilometara, a visina rudnika je oko 30 metara. U ovim rudnicima je otvoren čitav gradić, gde ima banja, crkava i koncertna sala. U slanim rudnicima je odlična akustika i zato ovde nastupaju simfonijski orkestri.

Ukrajinski Pjero – Oleksandr Vertinskij

Nijedan drugi pevač iz ruske imperije nije imao takvu popularnost u Evropi u 20. veku. To je bio čovek-orkestar: pesnik, šansonjer, kompozitor, glumac. I on je bio Ukrajinac.

Endi Vorhol – Lemko koji je sproveo revoluciju u umetnosti

Kralj pop-arta Andrij Vargola (pravo ime) napravio je visoku umetnost dostupnu običnim ljudima. Najpoznatija je metoda svile-grafije, kojom je umetnik oslikavao svoje slike raznim bojama. Tri njegove slike su na spisku 25 najskupljih remek-dela sveta.

Ukrajinac čije kompjuterske igre su pokorile svet

Najpoznatija ukrajinska kompanija za proizvodnju video-igara je GSC Game World, koju je osnovao Sergej Grigorovič u Kijevu. NJeno najpoznatije delo je serija igara pod nazivom „S.T.A.L.K.E.R.“ – serija o igrama u Černobiljskoj zoni.

Ukrajinac bez kojeg Stiv DŽobs ne bi mogao da izmisli računar

Maj 2012. godine, Vašington, Nacionalna sala istraživača – Ovo mesto je trebalo da pokloni svetu susret dvojice najvećih istraživača sveta Stiva DŽobsa i Ukrajinca LJubomira Romankiva. Pričamo o Ukrajincu bez kojeg svet ne bi mogao ikada da vidi računare Apple. Susret se nije desio pošto je dan pre toga osnivač Apple umro.

Godine 1962. LJubomir Romankiv radio je u svetski poznatoj kompaniji IBM i bio je prvi ko je razradio magnetske glavice na kojim se pišu informacije. Ovo dostignuće je napravilo preokret u kompjuterskoj industriji pošto je dovelo do minimizacije troškova za čuvanje ocifrene informacije.

Zahvaljujući pronalascima Ukrajinca ljudi su otvorili za sebe svemir – Odesit Valentin Gluško se zove „čovek broj 2“ posle Koroljova. Mladi inženjer je radio zajedno sa poznatim Sergejem Koroljovim. Na njihovim ramenima se držala čitava kosmička oblast Sovjetskog Saveza – Koroljov je projektirao rakete, a Gluško – motore za njih.

NJegov poslednji pronalazak je raketa-nosač „energija“ koja je izvela u svemir letelicu „buran“. Ideja legendarne svemirske stanice „Mir“ isto je njegova.

Ukrajinac je napravio jedan od najbitnijih modela iz nuklearne fizike

Dmitra Ivanenka smatraju zvezdom sovjetske fizike. Pronalazak Ukrajinca je protonsko-neutronska model nuklearnog jezgra, o kojem sada uči svaki učenik u svetu. Taj pronalazak je ušao u istoriju kao jedan od najvećih događaja u nuklearnoj fizici.

Ukrajinska Rokselana je pokorila jednog od najvećih rukovodilaca u svetu

Rokselana, omiljena supruga sultana Otomanske imperije, muza za pesnike i umetnike i pri tome iskusan diplomata i političar.

Istorija Ukrajinke Nasti Lisovske, koja je ukrala srce jednog od najsnažnijih rukovodilaca Otomanske imperije, puna je legendi. U istoriji Otomanske imperije to je bio prvi put da robinja postane supruga sultana. Rokselana je na toj dužnosti inicirala formiranje sistema regularne finansijske pomoći za svetinje u Jerusalimu. NJena je bila ideja da se proširi luka na obali Istanbula, što je doprinelo trgovini. Rokselana je gradila džamije, bolnice i kuće za siromašne.

Legenda svetske kinematografije – Oleksandr Dovženko

Italijanski filmski reditelji su ga zvali „Gomer svetskog filma“, njegov film je između pet najboljih prema verziji Uneska. Čarli Čaplin je rekao o njemu „Slovenski svet je za sada poklonio svetu samo jednog umetnika, pesnika i filozofa“.

Pronalazak genijalnog Ukrajinca danas koristi 200 zemalja sveta

Reč je o Paypal – elektronskom sistemu plaćanja. I mada ideja nije nova, Ukrajinac je uspeo prvi da izmisli sigurnu zaštitu od napada hakera. Danas je Maks Levčin jedan od najpopularnijih programera u Kremnijevoj nizini. 2012. godine on je postao jedan od direktora Yahoo.

Ukrajinac je našao metodu da smiri najjače oluje

Samo zamislite da čovek može da smiri najjaču oluju. Koliko katastrofa bismo mogli da izbegnemo! Ukrajinac je dokazao svetu da to može biti realnost! Naučnik Viktor Bernadskij je napravio uređaj koji primorava oluju da smiri samu sebe. Konstrukcija hvata talase jakog vetra i smanjuje njihovu jačinu putem kontrasnage susretanog talasa vazduha. Za takav uređaj nije potreban ni dodatni izvor energije – on se zapali od same oluje.

Najjači čovek u svetu u 20. veku bio je Ukrajinac

Ivan Fircak – Ukrajinac, o kojem su Evropljani pričali legende. Narod ga je znao po imenu Ivan Snaga, a čitav svet je zapamtio njegovo ime u cirkusu – Kroton.

Vasilj Virastjuk – osvajač titule „Najjači čovek u svetu“

Pet godina za redom Virastjuk je dobijao titule najjačeg čoveka Ukrajine, počev od 2000. godine. Od 2004. godine on se smatra za najjačeg čoveka na svetu.

Čak i Pikaso se divio radovima ukrajinske slikarke

Radovi ove slikarke su kao vizitkartica Ukrajine. Po imenu ove slikarke su nazvali malu planetu 14624, a UNESKO je 2009. godinu proglasio za godinu Marije Primačenko.

Ukrajinac Volodimir Horovic – osvajač 25 „Gremija“

Volodimir Horovic je upisao muzički konzervatorij kad je imao samo devet godina.

Od 1962. do 1989. godine je dobio 25 nagrada „Gremi“. Od 1995. godine u Kijevu se održava Međunarodni konkurs pijanista „Volodimir Horovic“.

Čime se ponosi Ukrajina 3 

Ukrajinka koja je osvojila najpoznatija pozorišta sveta

Ukrajinku Solomiju Krušeljnicku još za njenog života su priznali kao najtalentovaniju pevačicu sveta! Italijanski kompozitor Đakomo Pučini je bio toliko fasciniran njenim izvođenjem glavne uloge u operi „Madam Baterflaj“ da joj je posle predstave poklonio svoj portret sa natpisom „Divnoj Baterflaj“.

Solomija je postala prima Lavovske, Varšavske opere kao i najpoznatije italijanske „La Skala“.

Ukrajinka Vita Kin je pretvorila višivanke u modni trend

Dizajnerka je naterala svetsku modu da nauči tešku reč „višivanka“.

Godine 2015. njeni radovi su postali prava senzacija u svetu mode, zahvaljujući nacionalnim ornamentima. Harper’s Bazaar je napisao da je Ukrajinka postigla status kulta.

Ukrajinka koja je bila prva žena koja je dobila pravo na doživotnu izložbu u Luvru – Sonja Delone

Sonja je pravila čudnu odeću sa kolažem na platnu. NJeni klijenti su bile holivudske zvezde, kuće mode Iv Sen Loran i Misoni su priznale da je Ukrajinka bila za njih muza.

Pronalazak ukrajinskih aviokonstruktora, koji je proširio mogućnosti u radu hirurga

Ukrajinski istraživači iz Aerokosmičkog instituta i Nacionalnog avijatičarskog univerziteta su napravili tečni strumenski skalpel koji u operacijama na unutrašnjim organima praktično ne povređuje krvni sistem.

Pronalazak Ukrajinca je promenilo svet medicine, umetnosti, fizike

Rendgen – uređaj za saradnike aerodroma, restauratore slika, astronome, biofizičare – ima ukrajinsko poreklo.

Ukrajinski fizičar je sam napravio staklene kugle za istraživanje električne energije u vakuumu, a njegova lampa je imala svojstvo da svetli kroz predmete. Još 1892. godine Ivan Puljuj je prvi put u svetskoj praksi napravio rentgen slike za svoju kćerku. NJegov kolega je u to vreme bio Viljgenjm Rentgen, kome je Puljuj iz svoje gluposti poklonio jednu od lampi. Godine 1901. Nobelov komitet je dodelio prvu Nobelovu nagradu za rentgen Viljgeljmu, a ne Puljuju.

Gasna lampa je izmišljena u Lavovu

Izgleda kao da nema tu ništa zanimljivog u gasnoj lampi ali u 19. veku ona je napravila ogroman preokret u životu čovečanstva.

 

Tekst je izašao u specijalnom dodatku lista Danas -Ukrajina, povodom 26 godina samostalnosti, autor svih tekstova u dodatku je Ambasada Ukrajine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari