Danska banka optužena za pranje ruskog novca 1Foto: EPA VALDA KALNINA

Danske Bank, najveća banka u Danskoj i jedna od vodećih finansijskih institucija na severu Evrope, imala je „organizovanu“ ulogu u ruskom planu za pranje novca, tvrde francuski tužioci.

Visoki sud Pariza je saopštio da je filijala Danske Bank u Estoniji pomogla da se 15 miliona evra, „novac od organizovane prevare i utaje poreza“ u Rusiji, prebaci u Francusku i druge zemlje EU između 2008. i 2011. Sud tvrdi, piše EUObzerver, da je danska banka to učinila putem „višestrukih transakcija na organizovani način“.

Zaduženja su „bez ikakvog ekonomskog opravdanja“, navodi sud, a njihova namena je bila da se „sakrije krajnje odredište fondova nastalih prevarom i da se oni koriste u inostranstvu“. Inicijativa Francuske, koju predvodi sudija Reno van Rajmbek, mogla bi da se završi novčanom kaznom.

Visoki sud takođe navodi da je reputacija Danske Bank dodatno ugrožena time što se za nju vezuje ime Sergeja Magnickog, ruskog uzbunjivača, koji je otkrio „organizovanu prevaru i utaju poreza“, koja je donela ukupno 194 miliona evra, a koji je kasnije umro u zatvoru.

Akcijama danskog zajmodavca se i dalje trguje normalno, ali je imidž banke već narušen njenim priznanjem u septembru da je njen estonski ogranak učestvovao u azerbejdžanskoj šemi za pranje novca. „Trenutno nismo u poziciji da kažemo da li je suma (ruskih 15 miliona evra) potekla od nelegalnih aktivnosti“, rekao je glavni advokat Danske Bank Fleming Pristid. Kako je preneo EUObzerver, Tomas Borgen, izvršni direktor Banke, rekao je za vodeći ekonomski list Berlingske: „Očigledno je nezadovoljavajuće da u Estoniji već dugo nismo dovoljno dobri u izbegavanju potencijalne zloupotrebe u cilju pranja novca.“ Banka je angažovala bivšeg šefa danske obaveštajne službe Jensa Madsena da utvrdi šta se dogodilo u Estoniji.

Kako je naveo list Berlingske, Argenta sistems, ruska firma registrovana u Belizeu, poreskom raju, prebacila je ukradeni novac preko svog računa u Danske Bank u Estoniji, u Dekobat, francusku firmu kojom rukovodi žena rusko-francuskog porekla. Novac je zatim potrošen na nekretnine, umetnine i jahte.

Inicijativa Francuske je usledila posle žalbe koju je 2013. uložio Bil Brauder, bivši poslodavac Magnickog. Brauder je britanski biznismen koji je bio menadžer hedž fonda u Rusiji, a koji je nakon smrti Magnickog postao aktivista za ljudska prava. Njegova kampanja je rezultirala time što su SAD, Kanada i Estonija usvojile takozvane zakone „Magnicki“, kojim se na računima u prekomorskim zemljama zamrzava imovina Rusa koji krše ljudska prava. „Želimo da obezbedimo garancije da će svi na Zapadu koji su se okoristili od ovog krivičnog dela ili su pomogli da se on izvrši biti sudski gonjeni u punom opsegu zakona“, naveo je Brauder u saopštenju u četvrtak. On je prethodno rekao da je ušao u trag sumi od 28 miliona evra ukradenog novca u Francuskoj, 33 miliona u Nemačkoj i 26 miliona na Kipru. Francuska je od te sume zamrzla osam miliona evra, a deo ukradenog novca su zamrzli i Luksemburg, Monako i Švajcarska. Kao najmanje kooperativni su se pokazali Austrija, Kipar i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari