DW: Kako je došlo do krize u Boliviji? 1Foto: EPA-EFE/Mexican Foreign Ministry

Nakon što je podneo ostavku zbog optužbi za lažiranje izbornih rezultata, Evo Morales, bivši predsednik Bolivije pobegao je u Meksiko. DW sumira pet najvažnijih činjenica o Boliviji danas koje su dovele do političke krize.

Kako je došlo do krize u Boliviji?

Protesti protiv vlade svoj koren imaju u nemirima koji su usledili nakon neuspelog referenduma o produženju mogućeg mandata predsednika zemlje. Morales je na toj funkciji od 2006. godine. Mada je po Ustavu predsedniku dozvoljeno da se samo dva puta za redom kandiduje, uz pomoć Ustavnog suda Morales je to uspeo i treći put 2014. Već tada je ta odluka izazvala proteste. Oni su ponovo buknuli kada je Morales ove godine odlučio da se po četvrti puta kandiduje, mada za to nije imao valjanu pravnu osnovu.

Izbori su ipak održani 20. oktobra, ali usred procesa prebrojavanja glasova izborna komisija je prestala s objavljivanjem rezultata. To je izazvalo sumnju u regularnost rezultata i dovelo do novih protesta. Situacija je eskalirala kada je izborna komisija objavila da je Morales pobednik i to sa deset odsto prednosti pred opozicionim kandidatom Karlosom Mesom, što znači da otpada drugi krug glasanja. To je dovelo do eskalacije protesta, desetine hiljada demonstranata izašlo je na ulice.

U toku sukoba policija je ubila najmanje troje ljudi, a stotine su povređene. Na kraju se protiv Moralesa okrenula i bolivijska vojska, što je Moralesa prisililo da najpre podnese ostavku na položaj predsednika, a potom i da napusti zemlju. U međuvremeno je meksička vlada objavila da mu je dodelila politički azil.

Ko su glavni akteri?

DW: Kako je došlo do krize u Boliviji? 2
Foto: EPA-EFE/Martin Alipaz

U centru krize je Evo Morales. On je 2006. bio izabran za prvog bolivijskog predsednika indogenog porekla i zvanično je bio na toj poziciji sve do 10. oktobra ove godine. Važno obeležje njegove leve politike bila je preraspodela prihoda iz eksploatacije prirodnih resursa, pre svega srebra, cinka, nafte i prirodnog gasa, u korist najsiromašnijih – pretežno indogenog dela stanovništva. Pre Moralesovog dolaska na vlast, Bolivija je bila najsiromašnija zemlja Latinske Amerike. Dve trećine stanovništva živele je u siromaštvu, a čak oko 40 odsto u ekstremnom siromaštvu. Danas je životni standard u Boliviji uporediv sa standardom mnogih drugih zemalja u regionu.

Vođa opozicije Karlos Mesa bio je predsednik Bolivije od 2002. do 2005. U političkom spektru, on se ubraja u desni centar. On je Moralesa i Izbornu komisiju optužio da su lažirali rezultate izbora. Mesa je Moralesa pozvao da, ako u sebi ima bilo kakvog patriotizma, podnese ostavku na funkciju i da se više ne kandiduje za predsednika.

Zašto se Morales povukao?

Neposredno nakon što je Organizacija američkih država (OAS) objavila izveštaj u kojem se govori o „grubim manipulacijama“ u računarskim sistemima koji su korišćeni tokom izbora, Morales je najavio nove izbore, ali i reformu Izborne komisije. No to je već bilo prekasno.

Samo nekoliko sati nakon toga, vojni i policijski vrh zatražio je Moralesovu ostavku kako bi se okončali žestoki protesti građana na ulicama. Na to je Morales najavio povlačenje s funkcije. Neki posmatrači smatraju da se tu u stvari radilo o vojnom udaru.

Nešto kasnije objavljeno je da je Morales u jednom avionu meksičke vojske napustio zemlju, a u međuvremeno je i zvanično potvrđeno da mu je u Meksiku odobren politički azil.

Kakve su međunarodne reakcije?

Na Zapadu su vesti o povlačenju Moralesa izazvale pretežno pozitivne reakcije. Tu se smatra da je to potrebno za održavanje slobodnih i fer izbora.

Komesarka EU za spoljnu politiku izjavila je da ona pozdravlja odluku o održavanju novih izbora, a i američki ministar spoljnih poslova Majk Pompeo izjavio je da u vezi s tim postoji „puna podrška Bele kuće“. Prema njegovim rečima, „narod Bolivije zaslužuje slobodne i fer izbore“.

Rusija s druge strane smatra da su nemiri i protesti u stvari bili deo nastojanja da se Morales ukloni. Moskva je opozicione proteste označila kao nasilnu kampanju protiv čitave zemlje.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari