
Reaktor je juče priključen na elektrodistributivnu mrežu i prema navodima Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), godišnje može da proizvede oko 10 milijardi kilovat-sati struje, kao i da smanji emisiju ugljenika za 8,16 miliona tona.
U saopštenju CNNC se navodi da je Kina tako srušila i „monopol strane tehnologije u nuklearnim pitanjima“.
Kineske nuklearne elektrane su u 2019. obezbedjivale samo oko pet odsto neophodne električne energije ali se taj udeo mora povećati da bi Kina ispunila svoj cilj i postala karbonski neutralna do 2060. godine. Karbonska neutralnost znači da je postignuta ravnoteža emisija gasova staklene bašte i njihovog izvlačenja iz atmosfere.
Smanjenje zavisnosti od zapadnih tehnologija u strateškim sektorima, kakav je i nuklearna energija, jedan je od ključnih ciljeva kineske strategije definisane planom „Napravljeno u Kini 2025“.
Zbog toga su kineske firme dobile milijarde državne pomoći, što je politika koja smeta kineskim trgovinskim partnerima i bila je jedan od povoda za trgovinski rat sa SAD.
Rad na razvoju reaktora Hualong Jedan počeo je 2015, a trenutno se u zemlji i inostranstvu gradi još šest reaktora, navela je CNNC.
Kina ima 47 nuklearnih elektrana ukupnog kapaciteta 48,75 miliona kilovata, što je stavlja na treće mesto u svetu, iza SAD i Francuske.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.