Kongres i predsednik odobrili smrtne kazne 1Foto: EPA/ KATHERINE TAYLOR

Ministarstvo pravde SAD rešilo je da ponovo počne da primenjuje smrtnu kaznu na federalnom nivou, a za decembar i januar 2020. zakazano je pet pogubljenja zatvorenika osuđenih zbog ubistva.

Vilijam Bar, sekretar za pravosuđe, najavljuje da je obnovljena praksa koja je mirovala 16 godina pošto su za to dobili zeleno svetlo od Kongresa i predsednika Donalda Trampa. „Kongres je odobrio izvršenje smrtne kazne kroz zakone usvojene u oba doma, koje je potom potpisao i predsednik. Za vreme administracija obe partije, Sekretarijat za pravosuđe je tražio da se smrtna kazna vrati za one koji su počinili najgora krivična dela poput ovih pet ubica koji će biti pogubljeni u narednim mesecima“, naveo je Bar.

Robert Dunam iz Informacionog centra za smrtnu kaznu (DPIC) kaže da ih najnovija odluka nije iznenadila. „Predsednik Tramp je snažan pobornik smrtne kazne i predložio je njenu primenu u nekoliko slučajeva – uključujući prodaju droge i sva ubistva državnih i lokalnih policajaca“. Dakle, nismo iznenađeni što je tražio vraćanje smrtne kazne, više činjenicom što to nije ranije učinio. U međuvremenu, iz Američke unije za civilne i građanske slobode (ACLU) navode da je činjenica da su pogubljenja bila zakazana uskoro, izazvala „ozbiljna pitanja o pravičnosti svakog od tih slučajeva“.

Oštre reakcije stižu iz Demokratske stranke. Senatorka Kamala Haris, bivša tužiteljka, koja se kandidovala za demokratsku predsedničku nominaciju za izbore 2020, napisala je: „Da budem jasna: smrtna kazna je nemoralna i duboko promašena opcija. Previše nevinih ljudi je ubijeno. Potreban nam je nacionalni moratorijum na smrtnu kaznu, a ne njeno vaskrsenje“. Studija istraživača iz Mičigena i Pensilvanije iz 2014. pokazala je da je najmanje 4,1 odsto svih optuženih osuđenih na smrt u SAD u modernoj eri nevino.

Još jedan pretendent za demokratsku predsedničku nominaciju Kori Buker reagovao je izjavom da je ovo potez tipičan za Barov otpor prema reformi krivičnog pravosuđa. „U istoriji naše nacije videli smo da smrtna kazna nije samo neefikasna i nemoralna već i pristrasna prema ljudima obojene kože, osobama sa niskim prihodima i onima sa mentalnim bolestima. To je rasipanje novca poreskih obveznika i ne čini ništa da poboljša javnu bezbednost“. Umesto toga, naveo je dalje Buker, smrtna kazna teži da zadovolji želju za osvetom. Drugi kandidat za demokratsku nominaciju, Pit Butidžidž veruje da su „rasa i geografija“ faktori u određivanju ko je osuđen na smrt.

Ministarstvo pravde SAD kaže da prema Saveznom aneksu Protokolu o izvršenju kazne, koji blisko odražava protokole koji se trenutno koriste u Džordžiji, Misuriju i Teksasu, koktel od tri leka, koji se ranije koristio u federalnim egzekucijama, sada menja jedan lek – pentobarbital. Dodaje se da je 14 država koristilo pentobarbital u više od 200 pogubljenja, dok su savezni sudovi, uključujući i Vrhovni sud u više navrata podržali upotrebu pentobarbitala.

Ankete pokazuju da se američka javnost okreće protiv smrtne kazne, s posebnim osvrtom na navode da je ona često nepravedno izrečena. To sugeriše, navode stručnjaci, da iako će Trampova odluka privući oštre kritike aktivista, malo je verovatno da će izazvati značajne političke potrese.

Smrtna kazna je legalna u 29 američkih država. Od 1976. Teksas je izveo najviše egzekucija (561), za njim slede Virdžinija (113) i Oklahoma (112); Trenutno je 2.673 zatvorenika osuđenih na smrtnu kaznu, od čega najviše u Kaliforniji 733, ali je od 1976. izvedeno samo 13 egzekucija. Broj smrtnih presuda na godišnjem nivou smanjen je za 85 odsto između 1998. i 2018, sa 295 na 43. Smrtna kazna na federalnom nivou nije se primenjivala od 2003. kada je pogubljen ratni veteran Luis Džons koji je kidnapovao i ubio 19-godišnjeg vojnika.

Belorusija usamljena u Evropi

U okviru pravosudnog sistema SAD-a, o krivičnim delima se može suditi u federalnim ili u sudovima određene države, na regionalnom nivou. Smrtna kazna bila je zabranjena na državnom i federalnom nivou 1972. kojom su ukinuti svi postojeći akti o smrtnoj kazni, pošto je Vrhovni sud odlučio da je reč o „arbitrarnoj kazni“. Četiri godine kasnije, odlukom Vrhovnog suda ponovo je uvedena u nekoliko država, a 1988. vlada je donela zakon kojim je smrtna kazna dostupna na saveznom nivou kada su odlukom federalne vlade pogubljena trojica zatvorenika. SAD su jedina zapadna zemlja u kojoj se i dalje primenjuje smrtna kazna. U Evropi je ukinuta, jedina zemlja koja je primenjuje je Belorusija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari