Kongres SAD: Blokada u BiH i pregovori Srbija-Kosovo najveća žarišta u regionu 1Foto: Beta-AP

Komitet američkog Senata za oružane snage održao je saslušanje o stanju u oblasti bezbednosti u Jugoistočnoj Evropi, o američkim nacionalnim interesima i o jačanju uticaja Rusije i Kine, a kao dva najveća žarišta na Balkanu izdvojeni su politička blokada u BiH i pregovori Srbije i Kosova.

Kako je preneo Glas Amerike, učesnici su se složili da je neophodan jači angažman SAD.„Nestabilan i konfliktan Balkan podriva američku nacionalnu sigurnost i diplomatsko povlačenje bi bilo veliki američki poraz. Ako se sećate, mi smo u proteklih 20 do 30 godina uložili ogroman diplomatski, politički i vojni kapital u regionu. Za nas bi bilo kakav veliki poraz i novi rat, posebno u Bosni ili između Kosova i Srbije, bio velika katastrofa. Rusija i Kina ne samo da bi od toga profitirale, nego bi taj novi zamah koristile za podrivanje drugih evropskih država“, rekao je viši saradnik Centra za analizu ervopske politike Janoš Bugajski (Janusz) Bugajski.

Bugajski je rekao da se Vašington mora fokusirati na četiri cilja u jugoistočnoj Evropi da bi to sprečio.

„Prvo, jačanjem sigurnosti uključivanjem čitavog poluostrva u NATO a verujem da bi i sama Srbija na kraju želela da postane članica. Drugo, rešavanje sporova izmedju Kosova i Srbije i unutrašnjih problema u BiH. Treće, ograničavanje ulaganja Kine i povećavanje američkih ulaganja i četvrto poništavanje ruskog uiticaja širom Evrope“, rekao je Bugajski na saslušanju.

Govoreći o BiH i Kosovu kao potencijalnim žarištima, izvršni potpredsednik Atlantskog svaeta Dejmon Vilson (Damon Wilson) je ukazao da „bez dogovora (o Kosvou)  Rusija ima uticaj na Srbiju i samim tim na region“.

„Odsustvo dogovora podstiče nacionalističke političke rasprave koje usporavaju razvoj demokratije u Srbiji i omogućavaju kosovskim liderima da izbegnu teška pitanja o upravljanju. Odlučnije okretanje Srbije ka Evropi obezbediće zaštitu koja nam je potrebna za Bosnu“, naveo je Vilson.

Bugajski je tokom svedočenja izjavio da ne može zamisliti novi oružani sukob Srbije i Kosova, ali može obnovljeni  sukob u BiH.

„Ne mislim da bi u ovom trenutku srpsko rukovodstvo u Republici Srpskoj to želelo. Ali oni se igraju, igraju se idejom odvajanja, igraju se idejom nefunkcionalne ili propale države. Rekao bih da je Banja Luka zapravo postala mesto najvećeg upliva Rusije. Verovatno više i od Beograda“, rekao je

Bugajski ovakav stav objašnjava velikim ruskim uticajem na Republiku Srpsku, dodajući da bi SAD trebalo da  udvostruče posvećenost BiH. 

Takđje je rekao da misli da će specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer zapravo više biti uključen bosansku krizu nego u krizu Kosovo-Srbija.

Bugajski je na saslušanju rekao da postoji pet vrsta uticaja Rusije u regionu.

„Pod jedan – promovisanje lokalnog nacionalizma kako bi se potkopala podrška NATO i pokrenuli sukobi izmedju rivalskih nacionalističkih projekata. Dva – korumpiranje političara i biznismena, kako bi se omogućio veći prodor u države. Tri – iskorišćavanje energetske zavisnosti da bi se stekle ekonomske i političke prednosti. Četiri – vodjenje propagandne ofanzive putem lokalnih medija i društvenih mreža, kako bi se poboljšao položaj Rusije i potkopale zapadne institucije. I pet – učvršćivanje društvenih veza koje povećavaju uticaj Moskve. Tu spadaju pravoslavne crkve, političke stranke, kulturne organizacije..“, rekao je Bugajski. 

Vilson  je ocenio da je Rusija manje fokusirana na održavanje svog ograničenog uticaja u regionu, a više na narušavanje američkog uticaja – remećenjem procesa integracija u NATO i EU.

„Rusija je pronašla prednost u iskorišćavanju korupcije i slabih institucija. Moskva koristi svoju energetsku snagu, rasporedila je svoje obaveštajne službe, vodila kampanje za dezinformacije i manipulisala pravoslavnom crkvom. U Srbiji je Moskva spojila ove alate sa svojom pozicijom u Savetu bezbjednosti UN i svojim istorijskim vezama da bi ostvarila uticaj“, rekao je Vilson na saslušanju.

Govoreći o Kini Vilson je rekao da je ta zemlja shvatila da će se njen dolazak u region suoliti sa slabim otporom od malih država gladnih investicija i da će joj to uporište poslužiti kao pristup ostatku Evrope.

Govornici su se složili da je ekonomija primarni cilj Kine koja je shvatila da će se njen dolazak u region sučiti sa slabim otporom malih država gladnih investicija i da će joj to uporište poslužiti kao pristup ostatku Evrope.„Kineske investicije putem inicijative ‘Pojas i put’ – velikog kineskog programa za infrastrukturu i povezanost – naglo su povećale ekonomski uticaj Pekinga u regionu“, rekao je Dejvid Šulman (David Shullman) viši savetnik u Međuanrodnom republikaskom institutu. 

„S obzirom na ovaj ekonomski fokus, Kina ima koristi od regionalne stabilnosti i za razliku od Rusije ne želi da izaziva unutrašnje podele, podrivanje pristupa EU ili umanjenje poverenja u demokratske sisteme. Takodje je istina da je rezultat kineskog ekonomskog upliva na Zapadni Balkan skupljanje potencijalnih političkih sredstava uticaja, jačanje neliberalnih vodja i pretnja potkopavanjem demokratskog razvoja i odvlačenje zemalja dalje od Amerike i EU“, rekao je Šulman.

On je dodao da „neke taktike koje Kina koristi u domenu informacija u drugim zemljama u razvoju širom sveta Kina ne mora da koristi u nekima od ovih država jer u osnovi nailazi na otvorena vrata“. 

„Dakle, u državi poput Srbije u kojoj vlast kontroliše informacijski prostor Kina ne mora da koristi ono što je Nacionalna zadužbina za demorkatiju označila ‘oštrom moći’ jer vlast to radi, a to je slučaj u BiH, a rekao bih i u nekoliko drugih zemalja na Balkanu“, dodao je Šulman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari