Ministarstvo inostranih poslova Nemačke saopštilo je da Frank Valter Štajnmajer nije mislio na manevre NATO u Poljskoj kad je govorio o „zveckanju oružjem“, „ratnim pokličima“ i „paradiranju tenkovima“, ali nije preciziralo na šta je onda mislio šef nemačke diplomatije.

Izgleda da je jedino nedeljnik Cajt razumeo da je ministar u vidu imao mnogo opasnije odluke i dalekosežnije posledice nego što su ukapirale njegove kolege političari posebno u Nemačkoj.

Oni su se u gledanju na Štajnmajerove ponovljene pozive na dijalog i saradnju sa Rusijom podelile na one koji ga pozivaju da ne minira jedinstvenu politiku nemačke vlade prema Rusiji i ne iritira nemačke partnere u NATO (Folker Kauder, CDU) i na one koji su ozbiljnost njegovih upozorenja uzeli za ozbiljno, a u koje pored njegovih stranačkih kolega iz SPD na čelu sa šefom Zigmarom Gabrijelom, spadaju i najviši funkcioneri Levice, ali i Alternative za Nemačku. Šef parlamentarne frakcije Levice Ditmar Barš je na poziv da izjave Štajnmajera komentariše rekao: „Ne znam šta bi tu trebalo komentarisati. Zveckanje oružjem nigde nije pomoglo“, a šef parlamentarne frakcije SPD Tomas Operman je ustvrdio da je sve što je rekao Štajnmajer na liniji socijaldemokratskih principa važećih već decenijama od Brantove politike popuštanja u Evropi do danas.

Ali, Cajt tvrdi da je bolje razumeo Štajnmajera jer „Ako svi ne budu dobro pazili, moglo bi da počne novo svetsko atomsko naoružavanje“. Naročita pažnja u tom smislu, smatra list, trebalo bi da bude posvećena odlukama koje bi NATO mogao da donese na svom samitu 8. i 9. jula u Varšavi. Jer, za razliku od nemačke vlade, koja se uvek zalagala da se očuvaju kontakti sa Moskvom, Poljska, baltičke države i SAD su za oštriji ton i najradije bi ga nametnuli i u Varšavi. „A Putin samo na to čeka“, upozorava list. I mada na večito pitanje „ko je prvi počeo“, tvrdi da je to Rusija sa svojom aneksijom Krima, a zaboravlja za Rusiju iritantno širenje NATO na Istok protivno kontroverznim obećanjima Mihailu Gorbačovu, Cajt upozorava na rizičnost odluka koje bi u Varšavi mogle da budu donete.

„Odluke (tog samita) o stacioniranju četiri bataljona u Moskvi će biti interpretirane kao novi prodor NATO na Istok“, kaže autor Matijas Nas, a Rusija bi na njih mogla da reaguje na dva načina: prvo, stacioniranjem raketa srednjeg dometa Iskander u oblasti Kalinjingrada i drugo i još gore, napuštanjem sporazuma Regan-Gorbačov iz 1987. godine kojim je zabranjeno posedovanje i testiranje raketa dometa od 500 do 5.500 kilometara.

„Već sad se može jasno videti: Rusija će na odluke iz Varšave, oštro reagovati. Na to se uostalom sprema i NATO“, kaže Cajt.

 

Komersant nije cenzurisao Štajnmajera

Na onlajn stranici Frankfurter algemajne cajtunga naslov je bio zloslutan i ciljao je na zaključak da je ruski list Komersant cenzurisao autorski tekst Franka Valtera Štajnmajera napisan za taj list povodom 75-godišnjice napada Nemačke na Sovjetski Savez: Štajnmajerov tekst je objavljen bez jedne rečenice koja se odnosi na Ukrajinu. Oni koji redovno čitaju Komersant morali su zbog ovako grube intervencije biti iznenađeni. Nema veze što s radi o jednoj ne naročito radikalnoj rečenici:“ Jednostrane promene granica, protivne međunarodnom pravu i nepoštovanje teritorijalnog integriteta suseda – sve to nas vodi u vremena za koja smo mislili da su za nama, a koja niko ne želi“. Ali aluzija koju je naslovom napravio FAZ demantovana u tekstu: Ministarstvo inostranih poslova Nemačke je priznalo da je nemačkoj ambasadi u Moskvi poslalo neautorizovan (?) tekst ministra, a ova ga je prosledila Komersantu. Isti tekst takođe na ruskom, ali sa spornom rečenicom objavljen je u Ukrajini i Belorusiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari