Vakcine u vidu spreja za nos protiv kovida razvija desetak kompanija 1Korona virus, vakcinacija, Foto: B. Cvejić

Najmanje devet laboratorija i kompanija širom sveta trenutno razvija vakcine protiv kovida koje se daju u vidu spreja za nos, umesto injekcije, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Pored toga što su manje neprijatne od uboda igle u ruku, te vakcine bi mogle da budu i efikasnije od injekcija u zaustavljanju korona virusa tamo gde prvo ulazi u telo, a sprečavanjem virusa da se razmnožava u našem nosu i grlu, nazalne vakcine bi mogle da budu bolje u sprečavanju virusa da se prenosi sa osobe na osobu, javlja Radio televizija Crne Gore, pozivajući se na Glas Amerike.

To je posebno važno imajući u vidu širenje omikron varijante.

Većina tih vakcina su u ranim ili srednjim fazama testiranja, pa nije jasno kada i da li će početi da se daju.

Jedna kompanija je odustala od vakcine u spreju. Međutim, naučnici u SAD, Kini, Kubi, Iranu i drugim zemljama vredno rade na tom razvoju.

Dok su postojeće vakcine protiv kovida bile odlične u pripremi našeg imunolškog odgovora, imale su jedan veliki „slepi ugao“ – naš nos, grlo i druge mukozne membrane gdje unutrašnjost našeg tela dolazi u kontakt sa spoljnim svijetom.

Membrane sluzokože – mukozne membrane – sadrže različitu vrstu antitijela od onih koja cirkulišu u našoj krvi.

Vakcine koje se ubrizgaju u ruku dopiru samo do krvi i ne mogu da učine mnogo toga da se proizvedu mukozna antitela.

„Pošto ste naučili svoj imuni sistem kako da prepozna virus u mišićima, vaš imuni sistem ne zna da takođe treba da štiti i vašu sluzokožu“, kaže Ben Tenover, profesor imunologije na Njujorškom univerzitetu.

Vakcine u spreju imaju zadatak da se bore protiv virusa na prvoj tački konakta.

Vakcina u spreju koju je razvijala farmaceutska kompanija Altimjun proizvela je slabiji odgovor imunog sistema od vakcina koje su već na tržištu. Kompanija je prošlog juna odustala od njene proizvodnje.

Drugi vide vakcine u spreju kao obećavajući način da se daju buster doze, delimično zato što je otprilike polovina svetske populacije već vakcinisana, ali su joj potrebni busteri da bi se držao korak sa novim varijantama.

Takođe, u ovoj fazi pandemije je mnogo teže naći ljude koji već nisu vakcinisani ili zaraženi, a koji su spremni da učestvuju u testiranju vakcine.

„Ljudi koji su spremni da se vakcinišu su se verovatno već vakcinisali“, kaže Dajmond: „Oni koji nisu spremni neće želeti da budu deo nekog testiranja. I tu nastaje problem.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari