Koliko nas košta CERN i šta dobijamo 1Foto: Pixabay

Kako je u petak objavila Vlada Srbije naša zemlja je jednoglasno izglasana da postane punopravna članica Evropske organizacije za nuklearna istraživanja, CERN.

Do sada su u CERN-u bile 22 države, a Srbija je ovim na putu da postane njena 23. članica i jedna od četiri članice koje nisu u sastavu EU. Pre odluke koja je u četvrtak donesena u Ženevi Srbija je imala status pridruženog člana. O tome kako je izgledao put Srbije ka CERN-u za sajt startit je govorio državni sekretar za nauku Vladimir Popović:

“Taj događaj je važan jer je to put koji je trasiran pre mogo godina i mi smo tim putem nastavili da idemo. Taj put je bio trasiran kada je Srbija ušla u status pridruženog članstva ka punopravnom članstvu, a procedura CERN-a ne predviđa izlazak iz nje. Vrlo je važno što se ovo desilo zbog toga što pokazuje neku vrstu elitizma u nauci. Odnosno, CERN je mesto na kome se pokazuje da li pripadaš nekom društvu država ili ne. Mnoge države koje su članice Evropske unije nisu članice CERN-a. Koliko ćemo imati benefita od toga u budućnosti će zavisiti od nas, od toga kako se organizujemo. Ne mislim samo na odlazak naučnika, to smo imali i do sada, nego i u privrednoj saradnji sa CERN-om.”

Međutim, formalni korak kojim Srbija postaje članica tek predstoji. Šta Srbiju još očekuje objašnjava direktor Insituta za fiziku Aleksandar Bogojević, koji je i sam prisustvovao glasanju u Ženevi nakon kog su naši predstavnici ceremonijalno pušteni u salu:

“Naše Ministarstvo spoljnih poslova treba da dobije saglasnost UNESCO-a za članstvo, tako da preostaje još mesec dana da se sprovede i ta formalna procedura. Dakle, mi ćemo poslati član negde u januaru kada će predsednik ili premijerka otići u Ženevu i prisustvovati podizanju srpske zastave ispred zgrade CERN-a. Svakako je najvažniji formalni korak to što su sve zemlje članice jednoglasno prihvatile naše članstvo.”

Na to šta će biti drugačije u odnosu na status pridruženog člana i šta nas očekuje kao punopravnu članicu osvrnuo se Popović:

“Kao pridruženi član vi imate pravo da povlačite sredstva proporcionalna vašem udelu u budžetu CERN-a, a naš udeo je jako mali. Punopravna članica ima veće mogućnosti u tom smislu. I to je jedna od prednosti. Druga važna prednost je to što smo iz ugla naučne zajednice mi osnivači CERN-a i sada nastavljamo tradiciju onih su osnovali CERN u bivšoj Jugoslaviji i pokazujemo da je naša naučna zajednica živa i da joj je mesto uz najrazvijenije zemlje.”

Time što je Srbija izglasana za punopravnu članicu, našim naučnicima i istraživačima se otvorila mogućnost da iz Srbije rade na CERN-ovim projektima uz pristup najmodernijoj opremi i tehnologijama. Kako se navodi u saopštenju Vlade, domaći naučnici će ravnopravno „učestvovati na svim konkursima CERN-a, od finansiranja projekata naučne izvrsnosti, redovnih letnjih škola za studente i diplomce, doktorskih i postdoktorskih stipendija, do finansijske podrške za naučne specijalizacije”.

“Praktični značaj nije toliko u tome što ćemo postati deo najveće svetske laboratorije. Nauka je otvorena i njoj naučnici imaju pristup bez obzira na članstvo. Sada će postojati izvesne olakšavajuće tehničke okolnosti, ali nije to toliko značajno zbog nauke koliko zbog inovacija i tehnološkog razvoja.”

Odnosno, u široj slici od članstva će koristi imati i domaća privreda jer će naše kompanije biti u prilici da učestvuju na tenderima koje ova prestižna organizacija raspisuje i tako konkurišu kompanijama koje posluju na globalnom tržištu.
“Ono što je važno jeste to što kada ste članica vaša privreda može da učestvuje na tenderima za raznorazne stvari u vezi sa CERN-om, a to je svakako ekonomski pozitivno. CERN godišnje ima redovnih tendera u vrednosti od milijardu do milijardu i po evra. A kada se grade nova postrojenja, onda je cifra daleko veća od toga. Dakle, sada naša preduzeća mogu ravnopravno da učestvuju na tim tenderima i pruže tehnološku podršku procesima koji su nužni da bi radio CERN-ov skup akceleratora. Naša preduzeća su se javljala na takve javne nabavke i bila relativno uspešna dok smo bili pridružena članica, a sada se otvara širi skup tih mogućnosti. Za nas je to jako važan trenutak jer CERN meri svoju uspešnost prema uspešnosti zemalja članica i tome da li one kroz tehnološki razvoj izvlače jednako ili više novca nego što je njihova članarina.“

Pri ovome Bogojević misli na to da pored zarade kompanije koje dobiju tender dobijaju potvrdu sopstvenog kvaliteta koji će moći da se vidi i van granica naše zemlje.

“Procedura je sledeća: CERN-u treba nešto za neku opremu ili neku građevinu, oni raspišu tender na koji mogu da se javljaju isključivo zemlje članice, a mi smo sada u tom klubu. Jedino u slučaju kada sve zemlje članice ne mogu da isporuče ono što se traži, neku specijalizovanu opremu ili nešto treće, onda se tender otvara drugima. Pri tome treba imati u vidu da zemlje poput Amerike, Rusije i Kine nisu članice. Kada vi tu dobijete sertifikat da ste uradili nešto za CERN to je veća vrednost nego sama zarada. To je jedan zavidan standard kvaliteta.”

Kako profesor kaže, kandidatura i gotovo izvesno članstvo je značajno i za IT sektor.
“Znamo svi da je ovaj sektor u ekspanziji i u početku ćemo u toj oblasti verovatno više moći da ponudimo softver nego hardver. Ipak, to je ono što nas na Institutu posebno interesuje jer je pravljenje nekih od CERN-u potrebnih sofisticiranih rešenja za nas nadogradnja nauke u pravcu inovacija i tehnološkog razvoja. Prednost CERN-a je i u tome što kada ste članica onda ogroman broj patenata koji CERN dobija postaje vlasništvo i zemalja članica.”

Koliko će nas to koštati?

Ubrzo nakon što se pojavila vest o izglasavanju Srbije za punopravnu članicu, u javnosti se poteglo i pitanje koliko će to članstvo koštati. Neke evropske države doprinose radu CERN-a i sa do 200 miliona evra godišnje, tako da uprkos benefitima koje dobijamo kao članica, to članstvo ume značajno da košta.

Prema ranijim informacijama iz medija, Srbija je kao pridružena članica do sada plaćala milion franaka (oko 900k evra) godišnje, dok na zvaničnom sajtu CERN-a kao godišnji doprinos Srbije za 2018. stoji suma od 1.920.100 franaka (oko milion i 700k evra).

Prema zvaničnoj dokumentaciji CERN-a, visina članarine se između ostalog određuje na osnovu prosečnog prihoda u zemlji članici i na osnovu nivoa participacije te zemlje u CERN-ovim programima. Iako još uvek nije poznat tačan iznos koji će Srbija godišnje morati da plati, možemo pretpostaviti da će biti blizak Bugarskoj koja ima najnižu članarinu od oko 3 miliona evra.

Odgovor se možda krije i u ovogodišnjem Zakonu o budžetu gde je u sekciji Razvoj nauke i tehnologije za Dotacije međunarodnim organizacijama odvojeno skoro 300 miliona dinara (2,5 miliona evra) što je oko milion evra više nego prošle godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari