U Silikonskoj dolini u blizini San Franciska, u Kaliforniji, smeštene su centrale brojnih svetskih tehnoloških giganata. Neki stručnjaci kažu da je uspeh tih firmi utemeljen u ambicioznoj preduzetničkoj kulturi tog kraja i velikoj podršci poslovnim i tehnološkim inovacijama.
U ekonomskom smislu, Kalifornija je najveća američka savezna država.

U Silikonskoj dolini u blizini San Franciska, u Kaliforniji, smeštene su centrale brojnih svetskih tehnoloških giganata. Neki stručnjaci kažu da je uspeh tih firmi utemeljen u ambicioznoj preduzetničkoj kulturi tog kraja i velikoj podršci poslovnim i tehnološkim inovacijama.
U ekonomskom smislu, Kalifornija je najveća američka savezna država. Pre šest godina kalifornijska ekonomija postala je prva ekonomija neke savezne države sa obrtom od bilion dolara, a posmatrana odvojeno, predstavlja osmu po veličini ekonomiju u svetu. Najveći deo bogatstva i pokretačke energije skoncentrisan je u Silikonskoj dolini, u kojoj je tokom informatičke revolucije devedesetih godina prošlog veka stvoreno više od 29 hiljada kompanija koje su se bavile ili se bave sofisticiranom elektronikom i tehnologijom. Silikonska dolina se neverovatno dobro snašla na ekonomskoj nizbrdici od 2000. do 2003.godine. I mada su u tom periodu mnoge internet kompanije zatvorene, druge poput Yahooa, eBaya, Googla i Netscape-a postali su giganti koji pružaju usluge stotinama miliona posetilaca dnevno. Pol Grejem je jedan od prvih koji su došli na ideju da otvore elektronske, internet radnje sredinom devedesetih. Sada je partner u kompaniji YCombination, firmi iz Silikonske doline, koja je specijalizovana za finansiranje novih tehnoloških firmi. Grejem kaže da uspešan centar visoke tehnologije počinje na najboljem mogućem univerzitetu, koji privhata pametne ljude i ima otvorenu politiku privlačenja najboljih i najpametnijih inovatora iz svih zemalja sveta:
„Nije dovoljno biti privlačan za pametne ljude. Morate im omogućiti da dođu u vašu zemlju. U Silikonskoj dolini ćete primetiti šokantnu raznolikost. Svi izgleda govore sa nekim akcentom. Svi su – ili prva ili druga generacija imigranata.“
Koosnivač internet giganta Yahoo, Džeri Jang, došao je u Ameriku izTajvana, kad mu je bilo deset godina. Studirao je na Stenfordu, gde su on i Dejvid Fajlo razvili koncept najveće globalne mreže na Internetu. Šrinija Šrinavason, izvršni direktor Yahoo-a, radi u ovoj kompaniji skoro od njenog osnivanja:
„Sve je počelo kao hobi – održavanje njihovih sopstvenih lista sajtova koje su često posećivali. Drugi su to spazli i slali im e-mail poruke tipa: Hej, i ja imam sajt, možete li da uključite i njega. Vrlo brzo, oni su održavali i proširivali tu bazu podataka.“
Yahoo danas opslužuje polovinu korisnika interneta na svetu. To je, sa četiri milijarde posetilaca dnevno, najkorišćeniji internet sajt u Sjedinjenim Državama koji operiše na 20 jezika u 20 zemalja i upošljava 12 hiljada ljudi.
Mnogi stručnjaci, uključujući Pola Grejema, kažu da je efikasnost Silikonske doline potekla – ne samo od inženjera i menadžera slobodnog duha – već i od investitora.
Advokat Kertis Mo iz globalne komercijalne advokatske firme WilmerHale, primećuje da su investitori iz Silikonske doline izuzetno smeli:
„Silikonska dolina je sasvim jedinstveno mesto. Ona okuplja najveći broj investicionih bankara, advokata, knjigovođa i drugih profesionalaca. Tu vlada određena kultura i način poslovanja koji je teško ponoviti na nekom drugom mestu.“
Džon Deniston, partner u velikoj finansijskoj korporaciji KPCB iz Silikonske doline saglasan je sa tim stavom:
„Kompanija poput Google preuzela je ogroman rizik ulažući u posao internet pretraživača i to u vreme kada nije bila izvesna budućnost te industrije. Bila je to riskantna investicija. Verujem da će Silikonska dolina i dalje rađati nove industrije koje menjaju svet.“ Kao primer inovacije, mnogi stručnjaci ukazuju na popularnu internet video kompaniju YOUTUBE, koja je počela da radi iz jedne garaže u Silikonskoj dolini u novembru 2005. Nakon 19 meseci poslovanja prodata je Google-u za 1,6 milijardi dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari