Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 1Foto: Pixabay/Skitterphoto

Građani Srbije su u 2020. godini internet koristili najviše za razmenjivanje poruka, telefoniranje i video pozive, pa tek onda za „krstarenje“ društvenim mrežama, čitanje vesti ili za pronalaženje informacija i saveta iz oblasti zdravstva.

Internet postaje sve važniji poslednjih godina, a posebno 2020, nakon izbijanja pandemije virusa korona i povezanih mera zatvaranja i socijalnog udaljavanja. Kad je reč o Srbiji, primetan je rast u odnosu na prvu godinu koja je obuhvaćena istraživanjem Eurostata.

Tokom 2015. godine 65 odsto stanovništva izjasnilo se da koristi Internet u velikoj meri, dok je tokom poslednja tri meseca taj broj isnosio 78 odsto.

Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 2
Foto: Danas.rs

Građani Srbije u 2020. godini su koristili internet najviše za razmenjivanje poruka (64 odsto), telefoniranje ili video pozive (63 odsto), društvene mreže (55 odsto), za čitanje vesti ili pronalaženje informacija i saveta iz oblasti zdravstva (po 54 odsto), za pronalaženje drugih informacija (53 odsto), ali i za razmenu mejlova (44 odsto).

Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 3
Foto: Danas.rs

Ukoliko govorimo o porastu korisnika u pogledu telefoniranja i korišćenja video poziva putem Interneta, u poređenju sa 2015. godinom gde je svega oko 34 odsto građana koristilo ove usluge, tokom prethodna tri meseca ovaj broj iznosio je 63 odsto.

Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 4
Foto: Danas.rs

Učenje preko Interneta praktikovalo je svega 29 odsto građana, a onlajn kurseve samo pet odsto. Usluge internet bankarstva koristilo je 18 odsto.

Kako je korišćen Internet u zemljama EU?

Tokom 2020. godine 87 odsto ljudi starosti od 16 do 74 godine u EU prijavilo je da je koristilo internet tokom prethodna tri meseca.

Ovaj udeo kretao se od 70 odsto u Bugarskoj do 99 odsto u Danskoj.

Korišćenje Interneta je tokom godina brzo raslo – 2010. godine iznosilo je 67 odsto, a 2015. godine 78 odsto.

Internet se 2020. godine uglavnom koristio za slanje odnosno primanje e-pošte (74 odsto), za pronalaženje informacija o robama i uslugama (69 odsto), za razmenu trenutnih poruka (68 odsto), vesti na mreži (65 odsto) i telefoniranje ili video pozive (60 odsto).

Većina ljudi je takođe koristila internet za bankarstvo (57 odsto), za slušanje muzike (56 odsto), učešće u društvenim mrežama (56 odsto) i traženje zdravstvenih informacija (55 odsto).

Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 5
Foto: ec.europa.eu/eurostat

Ostati ’povezan’ tokom socijalnog distanciranja

Da bi se ispoštovale mere socijalnog distanciranja koje su bile, a negde su i dalje na snazi, od marta 2020. godine u većini država članica EU, jedna od mogućnosti da ostanete povezani bila je putem telefonskih ili video poziva preko Interneta.

Tokom poslednja tri meseca, u EU je 60 odsto ljudi starosti od 16 do 74 godine preko interneta telefoniralo ili obavljalo video pozive.

U svim internet aktivnostima, telefonski ili video pozivi zabeležili su najveći porast u poređenju sa 2019. godinom (52 odsto), kao i od početka prikupljanja podataka (17 odsto u 2008. godini).

Među državama članicama EU sa dostupnim podacima, telefonski ili video pozivi putem Interneta bili su najpopularniji na Kipru (85 dosto) i u Holandiji (83 odsto).

Suprotno tome, ovaj udeo bio je najniži u Češkoj i Sloveniji, gde je tek nešto više od polovine (52 odsto) ljudi starosti od 16 do 74 godine telefoniralo preko interneta, odnosno koristilo video pozive, u poslednja tri meseca.

Slanje mejlova na dnu liste aktivnosti građana Srbije na internetu u 2020. godini 6
Foto: ec.europa.eu/eurostat

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari