Koalicioni dogovori o formiranju nove belgijske vlade pokrenuti su s mrtve tačke četiri meseca po održavanju izbora, budući da su predstavnici Hrišćansko-demokratskih i Liberalnih stranaka, koje su podeljene na ogranke iz Flandrije i Valonije, postigli sporazum o zalaganju za čvršću politiku davanja azila i ograničavanje ekonomske migracije.

Koalicioni dogovori o formiranju nove belgijske vlade pokrenuti su s mrtve tačke četiri meseca po održavanju izbora, budući da su predstavnici Hrišćansko-demokratskih i Liberalnih stranaka, koje su podeljene na ogranke iz Flandrije i Valonije, postigli sporazum o zalaganju za čvršću politiku davanja azila i ograničavanje ekonomske migracije. Ipak, i dalje ostaje pitanje kako istovremeno dati veću autonomiju Flandriji u kojoj je zvaničan jezik holandski, frankofonskoj Valoniji i dvojezičnom Briselu, a očuvati državno jedinstvo. Frankofonske stranke iz Valonije u više navrata usprotivile su se većoj autonomiji Flandrije.
„U celini gledano, zadovoljan sam rezultatima pregovora“, izjavio je Jo Vandeurzner, zvaničnik Hrišćansko-demokratske stranke čiji će predsednik Iv Leterm najverovatnije biti novi premijer države. Prethodni pokušaj da se oformi vlada s Letermom na čelu okončan je neslavno posle petonedeljnih pregovora. Najnoviji privremeni sporazum koji će stupiti na snagu tek po formiranju nove vlade predviđa da će neevropskim građanima biti dozvoljeno da dođu u Belgiju kako bi popunili radna mesta u slučaju nedovoljnog interesovanja kandidata iz država EU. Pregovarači su takođe istakli da treba ubrzati procese davanja azila i eventualne deportacije, kao i da treba pooštriti pravila o dovođenju porodica imigranata u Belgiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari